Šef poslaničkog Kluba PDP-a Branislav Borenović rekao je da je na pravljenju spiska radio uglavnom tim poslanika ove stranke u Narodnoj skupštini RS.
“Ima tih slučajeva još mnogo. Na mnoge od njih smo svi zaboravili, jer je aktuelna vlast počinila toliki kriminal da smo i zaboravili šta su sve činili”, kazao je Borenović za Žurnal.
On je kazao da je većinu pitanja koja su navedena u spisku definisana na osnovu izvještaja Glavne službe za reviziju od 2006. godine do danas, posebno iz revizorskih izvještaja nekoliko ministarstava koji su davali grantove.
U navedenih 150 slučajeva neki su dobro poznati javnosti, poput privatizacije Robne kuće “Boska”, afere “Grand Trejd”, ubistva Milana Vukelića i Nikole Đurovića, afere “Papak”, ali i manje poznatih slučajeva nenamjenskog trošenja novca čime su građani i budžet RS oštećeni za milionske iznose.
Prema riječima Borenovića, navedeni slučajevi su samo kap u moru kriminalnih i koruptivnih radnji, za koje niko nije odgovarao.
PDP ovaj spisak nije iznio u Narodnoj skupštini RS, jer je opozicija prethodno napustila posebno skupštinsko zasjedanje održano 19. oktobra, zato što ih je aktuelna vlast proglasila izdajnicima RS i srpskih nacionalnih interesa.
Zanimljivo je da su u spisku PDP-a naznačene mnoge teme koje bi, po sadašnjim aršinima SNSD-a, stranku Milorada Dodika mogle optužiti za “probosansku i izdajničku” politiku u Sarajevu. Navedeni su i slučajevi nepotizma, koji pokazuju kako visokim funkcionerima državne institucije nisu bile mrske kada su u njih zapošljavali članove svojih najužih porodica.
Žurnal objavljuje kompletan spisak slučajeva koje je sačinio tim PDP-a, a koji su Republiku Srpsku koštali milione maraka.

150 AFERA

 
1. Oslobođenje- Delta
Pozivamo da se istraži opraštanje novčane kazne u iznosu od 4 miliona KM preduzeću Delta DMD (u vlasništvu Miroslava Miškovića ) izrečene zbog kršenja ugovora o privatizaciji preduzeća „Oslobođenje“. Prema kazni koju je izrekla Investiciono razvojna banka, a što je i u javnosti potvrđeno od strane zvaničnih predstavnika IRB-a, Delta DMD ( kao kupac Darta trgovine, koja je izvršila privatizaciju ) je prekršila odrebe o otuđenju i opterećenju sredstava, te obavezu zapošljavanja.
Nakon toga, na 118. redovnoj sjednici Vlade RS donesen je Zaključak da se firmi Darta trgovina ( u vlasništvu Delta DMD ) oprosti kazna od 4 miliona KM, koja je trebala da bude uplaćena u budžet RS, odnosno naloženo je IRB-u da ne vrši naplatu pomenute kazne. U Zaključku nije navedeno nikakvo obrazloženje za donošenje takve odluke.
Smatramo da se radi o direktnoj šteti nanesenoj Republici Srpskoj, te o kršenju pravila principijelnosti i jednakog tretmana investitora, te da je više nego jasna mogućnost počinjenja nekog od krivičnih djela, posebno iz oblasti korupcije i zloupotrebe javnog položaja.

2. Robna kuća Boska

Slučaj privatizacije Robne kuće „Boska“ je jedan od onih koji je u poslednje vrijeme privukao najveću pažnju javnosti, zbog izbjegavanja Vlade RS da javnosti predstavi Ugovor o privatizaciji, zbog nejasnoća oko toga da li je Ugovor ispoštovan, odnosno da li su predviđena sredstva uplaćena u budžet RS i da li je obaveze prema radnicima isplatio investitor ili Vlada RS. Smatramo da je potrebno da se založite da se, između ostalog, javnost konačno upozna sa sadržajem ugovora.
Slučaj „Robna kuća Boska“ ima i svoj drugi dio, jer je Republika Srpska, pod veoma sumnjivim okolnostima, kupila obveznice Boske, nakon privatizacije, kada više nije imala nikakve obaveze prema investitoru i to u iznosu od 15 miliona KM. Kupovinu je izvršila IRB, po izričitoj odluci Skupštine akcionara IRB-a, kojom predsjedava predsjednik Vlade RS, iako je bila višestruko upozoravana da se radi o rizičnom plasmanu, što je potvrdio i tadašnji glavni republički revizor Boško Čeko.
Posebno je bitno da se slučaj Robna kuća Boska istraži i zbog toga što Boska ne izmiruje svoje obaveze po emitovanim obveznicama i dug prema Republici Srpskoj je već sada višemilionski, a potencijalna šteta nanesena interesima RS je ogromna.

3. Hidrogradnja
Pozivamo da se istraži privatizacija preduzeća „Hidrogradnja“ Pale, koju je 2008. godine kupilo preduzeće Integral za oko 2 miliona KM, koje je naknadno samo dio „Hidrogradnje“ ( hotel Panorama na Palama ) prodalo Ministarstvu prosvjete RS za izgradnju studentskih domova na palama za 5,5 miliona KM. Nakon toga, ugovor o privatizaciji „Hidrogradnje“ je raskinut.
Prema tome, tražimo istragu samog procesa privatizacije „Hidrogradnje“ i posebno transakcija koje su usljedile nakon privatizacije, kao i ostalih aspekata ovog slučaja, jer su očiglednje sumnje da se radi o počinjenju niza krivičnih djela, sa ogromnom štetom po Republiku Srpku.

4. Fokus
PDP traži da se odmah istraži slučaj „Fokus“, koji iako nema višemilionsku pozadinu, ima ogroman značaj zbog pravilnog odnosa društva prema medijama, njihovoj nepristrasnosti i jednakom odnosu vlasti prema svim radio, tv stanicama i novinama, kao i zbog neizvjesne sudbine 49 radnika Fokusa.
Mora se utvrditi kako je moguće da ova novina napravi dug prema Republici Srpskoj veći od milion maraka, da se radnicima 30 mjeseci ne uplaćuju doprinosi, da se mjesecima ne isplaćuju plate, te da uz to novina Fokus uživa povlašten tretman od strane Vlade RS. Fokusu je Vlada RS od 2009. godine isplatila ukupno 1,2 miliona KM, te podržavala akcije Fokusa „Najsrećniji fiskalni račun“ i „Izbor najmenadžera RS“. Potrebno je istražiti odgovornost vlasnika Fokusa, Zorana Šarenca, rudarskog tehničara iz Milića nastanjenog u Banjaluci, kao i njegov odnos sa pojedinim visokim funkcionerima koji su im omogućili povlašteni položaj. U ovom slučaju postoji izrazita sumnja na niz mogućih počinjenih krivičnih djela iz oblasti korupcije i zloupotrebe službenog položaja, uz ogromnu štetu počinjenu Republici Srpskoj.

5. Šume Srpske
PDP smatra da je potrebno istražiti razloge nastanka nenaplativih potraživanja u iznosu od 31 milion KM u preduzeću Šume Srpske, koja će, prema riječima novog direktora Šuma Srpske Jakova Galića, morati biti otpisana. Prema navodima direktora,koji je u javnost iznio podatak o dugu od 31 milion KM, prethodna rukovodstva preduzeća su robu davala bez ikakvih pokrića, odnosno na „časnu riječ“.
Potrebno je da se utvrdi ko je potpisivao odluke da se šumska građa prodaje bez avansnih uplata, bankarskih garancija ili neke druge adekvatne zaštite interesa Šuma Srpske. Takođe, potrebno je utvrditi ko su preduzeća i njihovi vlasnici koji su dobijali robu i koji su napravili ova zaduženja, a neki od njih vrlo brzo nakon preuzimanja robe i gasili svoje firme, ostavljajući ogromna dugovanja.
U ovom slučaju je izuzetno izražena sumnja da se radi o seriji počinjenih krivičnih djela, te tražimo da se hitno provede istraga, jer je potencijalna šteta nanesena Republici Srpskoj ogromna. Posebno je važno da se istragom utvrdi ko je naredio promjenu pravila koja su važila do 2006.godine, da Šume Srpske neće prodavati robu bez avansne uplate ili bankarske garancije.

6. Slučaj fiskalizacije
Šta je sa katastrofalnim efektima fiskalizacije? Jedinu korist od fiskalizacije su imala preduzeća koja prodaju fiskalne kase, najviše zbog monopolističkičkog položaja u koji ih je stavila Vlada RS. Prije svih to je preduzeće „Mikroelektronika“ iz Banjaluke, bliska SNSD-u, koje je prema nezvaničnim podacima uvezlo, sastavilo i prodalo čak dvije trećine svih fiskalnih sistema po cijenama nekoliko puta većim od stvarne tržišne u regionu. Korist od ovako izvršene fiskalizacije imala su i preduzeća koja vrše tehnički pregled, kao i Telekom Srpske kao mobilni operater kome se plaća pretplata. Direktna šteta po privredu Republike Srpske iznosi 106 miliona KM a indirektna je mnogo veća s obzirom na broj zatvorenih odnosno odjavljenih privrednih subjekata u posljednjih sedam godina. Fiskalizovano je 47.363 fiskalnih kasa po prosječnoj cijeni od 1000 KM što iznosi 47.36 miliona maraka, a ako tome dodamo za 7 godina od početka od početka fiskalizacije za 47.363 fiskalnih kasa prosječnu godišnju cijenu od 65 KM dobije se iznos od 21.55 miliona maraka i još za 47.363 fiskalnih kasa cijena mjesečne pretplate prema mobilnom operateru 9.36KM 12 mjeseci u godini za 7 godine od primjene što je još dodatnih 37.23 miliona KM- Ukupan iznos koji je uzet iz privrede RS je 106,14 miliona KM, a da po priznanju Vlade nije bilo efekata u povećanju prihoda u budžetima.

7. Grand trejd
Izgradnja objekta od više stotina hiljada kvadrata koja je rađena u sprezi gradskih i republičkih vlasti predvođenih SNSD-om sa mnogo malverzacija u dodjeli zemljišta,kupovini akcija, sudskim epilozima, maltretiranju građana i narušavanju osnovnih ljudskih prava, prava na raspolaganje privatnom imovinom. Sve više se otvoreno priča da „vlasnik“ objekta Mile Radišić ima političku ali očigledno i suvlasničku podršku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

8. Gdje je Mile Radišić?

9. Donacije japanske vlade
Zašto su ključni SNSD-ovi ministri finansija u Upravi za indirektno oporezivanje BiH zaustavili postupak dobijanja donacije od japanske vlade za fiskalne sisteme i tako omogućili monopolski položaj i izvlačenje ogromnih novaca iz privrede Republike Srpske?

10. Nestanak voznog parka
Kako je moguće da je po završetku mandata srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića inače iz SNSD-a ostao vozni park koji se sastoji od: audi A8, BMW 7, audi A6, BMW 5, džip BMW X5, luksuzni kombi (navodno služio za potrebe lova), i nekoliko ”jeftnijih” automobila W – pasat?

11. Ko je odgovoran za ubistvo Milana Vukelića?

12. Ko je odgovoran za smrt Nikole Đurovića?

13. Šta je sa aferom kupovine narodnih poslanika ”Dva papka”?

14. Zajedničke institucije
Da li je SNSD učestvovao u prenosu nadležnosti i formiranju sledećih institucija na nivou BiH: uspostavljanje sistema zajedničkih tablica i saobraćajnih dozvola, čime je ova nadležnost prenijeta u nadležnost Ministarstva civilnih poslova, uspostavljanje zajedničkih pasoša,prenošenje nadležnosti entiteta iz oblasti državljansta na MCPiK, obrazovanje Državne granične službe BiH, Formiranje kancelarije za saradnju sa interpolom, Agencije za državnu službu BiH, formiranje Odbora državne službe za žalbe, uspostavljanje Direkcije za inplementaciju CIP projekta, uspostavljanje Agencije za zaštitu ličnih podataka, uspostavljanje Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka, uspostavljanje SIPA-e, OBA-e, Službe za poslove sa strancima, Komisije za restituciju, Komisije za državnu imovinu, Agencije za akreditaciju i kvalitet BiH, Agencije za lijekove BiH, Agencije za zdravstveno osiguranje BiH, Agencije za javno zdravstvo BiH, Zavoda za zaštitu od radijacije, Agencije za sigurnost hrane, Vijeća za djecu BiH, Instituta za standarde BiH, Instituta za metrologiju BiH, Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Agencije za informatičko društvo BiH, Instituta za akreditovanje BiH, Konkurentskog savjeta BiH, Agencije za bezbjednost hrane, Kancelarije za veterinarstvo BiH, Institutu za nestala lica BiH, Državnog trezora pri Ministarstvu finansija BiH, Upravi za indirektno oporezivanje, Jedinici odgovornoj za izradu konsolidovanog računa Savjeta ministara BiH, Agencije za statistiku BiH,Agencije za osiguranje depozita BiH, Agencije za osiguranje BiH, Agencije za javne nabavke, Odbora za reviziju javnih nabavki, Izvozno-kreditna agencija BiH, Komisija za računovodstvo i reviziju BiH?

15. Zašto je SNSD ukinuo instituciju Ombudsmena Republike Srpske?

16. Zašto je za vrijeme vladavine SNSD-a Republika Srpska ostala bez grba i himne?

17. Zašto je SNSD izvršio prenos nadležnosti donošenjem Zakona o državnoj pomoći na nivou BiH?

18. Studija ekonomskog instituta
Kakvi su efekti studije koju je uradio Ekonomski institut s ciljem unapređenja saradnje Republike Srpske i Republike Srbije koja je plaćena iz budžeta 585.000 KM. Da li su efekti u tome da su skoro sva preduzeća iz Srbije prebacila svoje sjedišta iz Republike Srpske u Federaciju BiH?

19. Oružje za Ukrajinu
Šta je sa izvozom oružja u Ukrajinu, gdje MIP dao saglasnost u vrijeme dok je zamjenik ministra bio kadar SNSD-a Ana Trišić Babić, čime je odnos ruske strane doveden u pitanje?

20. Pridruživanje međunarodnim organizacijama
Šta je sa izjavama o pridruživanju u okrilju međunarodnih organizacija poput UN, OSCE, SE (u vrijeme kada je zamjenik ministra bio iz SNSD-a, a Lagumdžija je pojedinim ambasadorima dao pravo da se u ime BiH pridružuje izjavama koje su u direktnoj suprotnosti sa stavovoma Predsjedništva BiH o sukobu u Ukrajini ili odnosu prema Kosovu i Metohiji), srpskim predstavnicima u Savjetu ministara ili članu Predsjedništva BiH to nije bilo važno?

21. Istraga u MIP-u
Šta je sa istragom koje sprovodi Tužilaštvo BiH protiv gotovo pola Kabineta zamjenika u MIP-u iz vremena SNSD-a, zbog finansijskih malverzacija, što direktno šteti ugledu RS i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama?

22. Zamjenik ministra inostranih poslova
Šta je sa položajem zamjenika ministra, jer od potpisivanja Dejtona, ni u jednoj instituciji nije bio degradiran kao u MIP-u u proteklih 9 godina, gdje je zamjeniku ministra neprikosnoveni autoritet bio državni službenik – pomoćnik ministra za opšte poslove, koji je vodio i kadrovsku politiku Srba, pri čemu su pismeni zahtjevi zamjenika, upućivani na ruke ministra, odbijani od strane pomoćnika, uz ponižavajuće pismene opaske na istima?

23. Tri izgubljena mjesta
Šta je sa izgubljena 3 (srpska) mjesta šefa odsjeka, a unapređivani su samo oni koji su bili lojalni Kabinetu ministra i sprovodili njihove diktate?

24.HDZ perjanica

Zašto je prvi i jedini put u Kabinetu jednog srpskog predstavnika (kod zamjenika u MIP-u iz redova SNSD-a) jedan od savjetnika bio predstavnik drugog naroda (perjanica HDZ-a) i to na poslovima NATO integracija?

25. Grijanje za praznike
Zašto na 1. marta i 25. novembara, u minulih 9 godina, Srbi koji bi došli na posao u MIP, nisu imali grijanje?

26. Uvreda na Putinovoj inauguraciji
Zašto na svečanoj inauguraciji predsjednika Putina nije evidentirano prisustvo Ambasade BiH, što je ruska strana ocijenila kao prvorazrednu uvredu, a srpski predstavnici u Savjetu ministara BiH ili član Predsjedništva za isto ili nisu znali, ili im isto nije bilo važno?

27. Diplome na bosanskom jeziku

Zašto su MIP, MCP i Predsjedništvo zatvarali oči pred činjenicom da je MIP BiH u proteklih 9 godina davalo pismene saglasnosti pojedinim DKP- ima BiH u inostranstvu (Štutgart, Frankfurt…) da polaznicima dopunskih škola na ”bosanskom” jeziku, organizovanim pri vjerskim ustanovama ili jednonacionalnim klubovima, izdaju diplome koje bi potpisivao šef DKP-a i u kojima bi stajalo da država BiH i njen obrazovni sistem stoje iza istih?
28. Konsultantska kuća „The Laurus Consulting Group“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „The Laurus Consulting Group“

29. Konsultantska kuća „Picard Kentz & Rowe“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „Picard Kentz & Rowe“?

30. Konsultantska kuća „The Myrmidon Group LLC“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „The Myrmidon Group LLC“?

31. Konsultantska kuća „Innovative Global Initiative and Solutions LLC“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „Innovative Global Initiative and Solutions LLC“?

32. Konsultantska kuća „Quin Gillespie & Associates“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „Quin Gillespie & Associates“?

33. Konsultantska kuća „Dewey and Le Bouef“
Kakva je uloga i koliko su novca dobili iz budžeta i koji su efekti rada konsultantske kuće „Dewey and Le Bouef“?

34. Strategija razvoja
Kakvi su efekti i zašta su potrošena sredstva sa posebne budžetske stavke 821700 – Izrada strategije razvoja Republike Srpske za 2009. godinu u iznosu od 2 000 000 KM?

35. Projekat Srebrenica
Kakvi su efekti i zašta su potrošena sredstva sa posebne budžetske stavke 412900 ” – Projekat ” Stichting Srebrenica Historical Project” Hag za 2010. godinu u iznosu od 400.000 KM?

36. Projekat Srebrenica(2)
Kakvi su efekti i zašta su potrošena sredstva sa posebne budžetske stavke 412900 ” – Projekat ” Stichting Srebrenica Historical Project” Hag za 2012. godinu u iznosu od 300.000 KM?

37. Projekat Srebrenica(3)
Kakvi su efekti i zašta su potrošena sredstva sa posebne budžetske stavke 412900 ” – Projekat ” Stichting Srebrenica Historical Project” Hag za 2013. godinu u iznosu od 200.000 KM?

38. Projekat Srebrenica(4)
Kakvi su efekti i zašta su potrošena sredstva sa posebne budžetske stavke 412900 ” – Projekat ” Stichting Srebrenica Historical Project” Hag za 2014. godinu u iznosu od 200.000 KM?

39. Rashodi za stručne usluge(1)
Kakvi su efekti i za koje potrebe su utrošena sredstva Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju sa budžetske stavke -potrošačka jedinica 412700 – Rashodi za stručne usluge 2011. godine u iznosu od 6.002.000 KM?

40. Rashodi za stručne usluge(2)
Kakvi su efekti i za koje potrebe su utrošena sredstva Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju sa budžetske stavke -potrošačka jedinica 412700 – Rashodi za stručne usluge 2012. godinu u iznosu od 5.674.000 KM?

41. Rashodi za stručne usluge(3)
Kakvi su efekti i za koje potrebe su utrošena sredstva Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju sa budžetske stavke potrošačka jedinica 412700 – Rashodi za stručne usluge 2013. godine u iznosu od 5.073.000 KM?

42. Rashodi za stručne usluge(4)
Kakvi su efekti i za koje potrebe su utrošena sredstva sa budžetske stavke potrošačka jedinica 412700 – Rashodi za stručne usluge 2014. godine u iznosu od 3.985.100 KM?

43. Projekat za mlade
Kakva je korist od – ”Projekat potrebe mobilnosti i učešće mladih u afirmaciji omladinskog rada i organizovanja u RS” za koje je Ministarstvo za porodicu omladine i sport 2008. platilo 199.000 KM nevladinoj organizaciji Centar za društvena kretanja?

44. Projekat za mlade(2)

Kakva je korist od – ”Projekat podrška omladinskih organizacija i rad na standardizaciji omladinskog rada” za koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport 2009. godine platilo 294.000 KM nevladinoj organizaciji Centar za komunikacije Banja Luka?

45. Projekat za mlade(3)
Kakva je korist od – ”Projekat mladi kao razvojni potencijal RS” za koje je Ministarstvo za porodicu omladinu i sport 2009. godine platilo 200.000 KM nevladinoj organizaciji Centar za društvena kretanja?

46. Noć svjetskih šampiona
Kakva je korist od manifestacije ”Noć svjetskih šampiona” za koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport 2008. godine platilo 580.000 KM, da li su izdavani fiskalni računi i koliko je korist od ovog projekta imala RS?

47. Noć svjetskih šampiona(2)
Kakva je korist od manifestacije ”Noć svjetskih šampiona” za koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport 2009. godine platilo 450.000 KM, da li su izdavani fiskalni računi i koliko je korist od ovog projekta imala RS?

48. Preduzeće Međugorje
Izgradnja 97 kuća u vrijednosti 8.600.000 KM koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport platilo privatnom preduzeću AM ”Međugorje”.

49. Preduzeće Ramart
Izgradnja objekta PMF na jezeru Bardača u vrijednosti 138.639 KM koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport platilo privatnom preduzeću ”Ramart”, koje je u isto vrijeme pravilo vikendicu ministru i njegovom vozaču.

50. Sport radio
Kakvi su efekti od – Projekat pomoći ”Sport radio” d.o.o. za koje je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport platilo 31.500 KM

51. Kurs engleskog jezika
Da li je kontrolisan utrošak sredstava za Projekat ”Kurs engleskog jezika”, za koji je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u 2008. godini isplatilo privatnom preduzetniku 257.352 KM?

52. Kurs engleskog jezika(2)
Da li je kontrolisan utrošak sredstava za Projekat ”Kurs engleskog jezika”, za koji je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u 2010. godini isplatilo privatnom preduzetniku 260.960 KM?

53. FK Crvena zemlja
Podrška fudbalskom klubu ”Crvena zemlja Nova Ves ” iz Srpca, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport je 2007. godine uplatilo iznos 58.253 KM

54. FK Crvena zemlja(2)
Podrška fudbalskom klubu ”Crvena zemlja Nova Ves ” iz Srpca, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport je 2008. godine uplatilo iznos 57.108 KM

55. FK Crvena zemlja(3)
Podrška fudbalskim klubu ”Crvena zemlja Nova Ves ” iz Srpca, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport je 2009. godine uplatilo iznos 44.254 KM

56. Infor soort
Kakvi su efekti i da li uopše funkcioniše softver za koje je Ministartvo za porodicu, omladinu i sport uplatilo privatnom preduzeću ”Infor soort” iznos od 104.458 KM?

57. Radmanovićev nepotizam, zet
Primjer nepotizma – Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH i predsjednik Izvršnog odbora SNSD – zet, dugogodišnji glavni savjetnika u kabinetu svog punca Nebojše Radmanovića. Zet je od prošle godine i suvlasnik privatne hidroelektrane Žiraja kod Teslića. Zetova majka (Radmanovićeva prija) je direktor Elektrokrajine, koja kupuje struju od malih hidroelektrana u RS (dakle i od svog sina ).

58. Premijerkin nepotizam, suprug
Primjer nepotizma – Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS i član Izvršnog odbora SNSD – suprug, bio generalni direktor gradskog Zavoda za izgradnju Banja Luka, jednog od najvećih preduzeća za planiranje prostora, projektovanje i izgradnju u RS.

59. Premijerkin nepotizam, sin
Primjer nepotizma – Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS i član Izvršnog odbora SNSD – sin zaposlen u ”Elektroprenosu BiH” pored činjenice da je na stotine drugih mladih obrazovanih ljudi nije moglo dobiti posao na konkursu za radno mjesto u ovoj javnoj kompaniji

60. Špirićev nepotizam, sin
Primjer nepotizma – Nikola Špirić, ministar finansija BiH i potpredsjednik SNSD – sin, diplomata na poziciji prvog sekretara Ambasade BiH u Republici Srbiji.

61. Tegeltijin nepotizam, supruga
Primjer nepotizma – Zoran Tegeltija, ministar finansija u Vladi RS i član Izvršnog odbora SNSD – supruga, pomoćnik ministra trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, zadužena za resor trgovine.

62. Tegeltijin nepotozam, zet
Primjer nepotizma – Zoran Tegeltija, ministar finansija u Vladi RS i član Izvršnog odbora SNSD – zet zaposlen u ”Elektroprenosu BiH” pored činjenice da je na stotine drugih mladih obrazovanih ljudi nije moglo dobiti posao na konkursu za radno mjesto u ovoj javnoj kompaniji

63. Majkićkin nepotizam, sin
Primjer nepotizma – Dušanka Majkić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i član Izvršnog odbora SNSD – sin, pomoćnik direktora Poreske uprave Republike Srpske.

64. Mitrovićev nepotizam, sin
Primjer nepotizma – Vojin Mitrović poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske – sin zaposlen kao ekonomski savjetnik u Kabinetu predsjednika Republike Milorada Dodika, kao direktan rezultat prelaska u SNSD Vojina Mitrovića izabranog na listi NDP-a

65. Učešće u ratu
Kakva je bila uloga visokih funkcionera u stvaranju RS i koliko učešća u odbrambeno – otadžbinskom ratu imaju visoki funkcioneri SNSD-a?

66. Prudski sporazum
Da li se SNSD odriče dvoentitetskog uređenja BiH obzirom da je potpisnik Prudskog sporazuma kojim se uvode 4 teritorijalne jedinice unutar BiH, čime Republika Srpska više ne bi imala kapacitet i državotvornu ulogu kakvu ima po Dejtonskom mirovnom sporazumu?

67. Aerodrom u Trebinju
Kada će se izgraditi aerodrom u Trebinju, čija izgradnja obećana i pred izbore 2010. godine?

68. Trebinje restort
Kada će se izgraditi ”Trebinje rizor7” sa 25.000 kreveta koji će obezbijediti Trebinju 3.000.000 noćenja na godišnjem nivou i koji će zaposliti od 10.000 – 12.000 ljudi?

69. Nikola Tesla
Kakvo je poslovanje preduzeća Nikola Tesla i ko je odgovoran za njegovu propast?

70. Gdje je Vučetić?
Gdje je Dragan Vučetić, bivši savjetnik predsjednika Republike Milorada Dodika i ekonomski stručnjak SNSD-a koji je pobjegao iz RS?

71.Kada će biti u funkciji Gornji Horizonti?

72. Kada će se graditi HE ”Buk Bijela”?

73. Kada će se graditi staza za ”Formulu 1” u Trebinju’?

74. Elektroprivreda RS
Da li SNSD svojom neodgovornošću, nestručnošću, korupcijom, prezapošljavanjem i stavljanjem stranačkih interesa iznad interesa RS i njenih građana doveo ”Elektroprivredu RS” do propasti?

75. Ružica Sokić
Šta je sa aferom bespravne gradnje zgrade na zemlji koja je oduzeta od glumice Ružice Sokić u kojoj stanuje bivši gradonačelnik Banja Luke, a današnji narodni poslanik SNSD-a Dragoljub Davidović?

76. Garaža
Šta je sa aferom izgradnje javne garaže u banjalučkom naselju Borik kojom je budžet Grada Banja Luke ostao bez milionskih sredstava?

78. Kaldera
Koliko je sredstava privatno preduzeće Kaldera iz Laktaša dobilo iz IRB kao i po osnovu izdatih akcija koje su kupljene od vladinih fondova i banaka?

79. Kaldera(2)
Kada će se ispitati procedura dodjele koncesija firmi ”Kaldera kompani” za izgradnju HE Bistrica B1, Bistrica B-2a i Bistrica B- 3 na rijeci Bostrici i male HE Janjina na rijeci Janjini?

80. Jahorina
Ko je odgovoran za stanje u OC Jahorina koji i pored uloženih 41.000.000 KM posluje sa ogromnim gubicima, ne izvršava svoje obaveze (plata, poreza, doprinosa, otplate kredita….) a račun je u blokadi?

81. Jahorina(2)
Ko je odgovoran za katastrofalno stanje u ŠG ”Jahorina”?

82. Romanija
Ko je odgovoran za katastrofalno stanje u ŠG ”Romanija”?

83. Ko će snositi odgovornost za prevaru radnika RAOP-a?

84. Kasindo
Da li je katastrofalno stanje u bolnici Kasindo ogledalo kompletnog zdravstvenog sektora u RS?

85. Ustav
Šta je sa multietničkim ustavom koji su pisali visoki funkcioneri SNSD-a?

86. Transport
Zašto je otkazan projekat Transport, Podrška u provođenju obaveza iz saobraćajnog sektora iz IPA 2013 u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (uključujući u Republici Srpskoj i putnu komunikaciju Sarajevo – Vardište, Ugar – Kneževo – Banjaluka, zaobilaznica Banjaluka kao i željezničku prugu Kostajnica – Doboj, Doboj – Brčko) u vrijednosti 35.000.000 KM?

87. Projekat razvija privatnog sektora
Zašto je otkazan projekat Razvojnog privatnog sektora, Podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u vrijednosti 5.000.000 KM?

88. Projekat Pravosuđe
Zašto je otkazan Projekat Pravosuđe i unutrašnji poslovi, unapređenje zatvorske infrastrukture (rekonstrukcija zatvora u Bijeljini) u vrijednosti 14.500.000 KM?

90. Projekat Pravosuđe(2)
Zašto je otkazan Projekat Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Podrška nadležnim institucijama za sprovođenje zakona (modernizacija, razvoj informacionih tehnologija na svim nivoima) u vrijednosti 14.000.000 KM?

91. Reforma javne uprave
Zašto je otkazan Projekat Reforme javne uprave, jačanje kapaciteta parlamenata u BiH u kontekstu postupanja (uključujući Narodnu skupštinu Republike Srpske, podrška uspostavljanju sistema e-legislative, harmonizacije propisa sa EU) u vrijednosti 6.750.000 KM?

92. Projekat Carine
Zašto je otkazan Projekat Carine i porezi – dodatno usklađivanje zakonodavstva i prakse indirektnog oporezivanja sa pravnim tekovinama Uprave za indirektno oporezivnje sa sjedištem u Banjaluci u vrijednosti 7.000.000 KM?

93. EU 7
Zašto je otkazan Projekat učestvovanje u programima EU – 7. Program za mlade, studente, profesore, usavršavanje, medije i Program kulture u vrijednosti 7.750.000 KM?

94. Željeznice RS
Zašto „Željeznice RS“ nisu izmirivale svoje obaveze po ino-kreditima u toku 2008, 2009. i 2010. godine, u iznosu 12.287.083 KM, za šta su sredstva namirena iz budžeta. Samo u ovom periodu „Željeznice RS“ su dugovale budžetu RS sa 31.12.2010. godine 15. 040.264 KM, da li će iko snositi odgovornost za ovakvo stanje?

95. Nagradna igra
Kakvi su efekti nagradne igre u 2010. godini kao podrške fiskalizaciji za koju je Ministarstvo finansija potrošilo 328.489 KM, ko su organizatori i kako je moguće da je to 3,3 puta više od Budžetom odobrenih 100.000 KM

96. RK Boska
Da li postoji odgovornost za Izdvajanje sredstava za RK „Boska“ a.d. Banja Luka, u iznosu od 495.189 KM, kao „pomoći neprofitnim organizacijama“, a iz namjenskih izdvajanja za razvoj turizma, koje predstavlja nenamjensko trošenje budžetskih sredstava i da li su ta sredstva vraćena u budžet?

97. Poslovni prostori
Za Republičku upravu za inspekcijske poslove je izvršena nabavka poslovih prostora u izgradnji i opremanje kancelarijskim namještajem po ugovoru koje je Uprava zaključila sa dobavljačem u vrijednosti od 13.303.659 KM za koje se ne može smatrati kupovinom nepokretne imovine na koje se neprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

98. Poslovni prostori (2)
Za Republičku upravu za geodetske i imovinske poslove je izvršena nabavka poslovnih prostora u izgradnji i opremanje kancelarijskim namještajem po ugovoru koje je Uprava zaključila sa dobavljačem u vrijednosti od 13.249.502 KM za koje se ne može smatrati kupovinom nepokretne imovine na koje se neprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

100. Studija o kreditnom rejtingu
Kakvi su efekti ugovora koje je Ministarstvo finansija je sklopilo o izradi Istraživačke strateške studije o utvrđivanju kreditnog rejtinga Republike Srpske, u vrijednosti od 50.000 EUR uvećanih za troškove (2.000 EUR mjesečno) sve bez PDV-a? Za navedenu uslugu Ministarstvo nije provelo proceduru nabavke (prema instrukciji Ministarstva finansija, finansiranje usluge se vrši preko svih ministarstava i Sekretarijata Vlade, te se na ovakav način izbjegavaju procedure propisane Zakonom o nabavkama).

101. Podaci o drogama
Kakvi su efekti kupovine softvera za prikupljanje i obradu podataka o korisnicima opojnih droga za koje je Ministarstvo zdravlja na osnovu rješenja ministra od 30.12.2008 godine,trebalo zadužiti 17 zdravstvenih ustanova za softver u iznosu 28.080 KM i opremu u iznosu 27.823 KM? S obzirom da dobavljač nije isporučio ni softver ni opremu, izvršeno je isknjižavanje uknjiženog softvera, a uplaćena sredstva za softver i opremu nisu vraćena.
102. Agencija za agrarna plaćanja
Kakvi su efekti Sporazuma o zajedničkom ulaganju između Agencije za argarna plaćanja i Instituta za vode koji su evidentirala rashode i obaveze u iznosu od 645.637 KM? Nije jasno kakvu stvarnu korist ostvaruje Agencija po Sporazumu o zajedničkom ulaganju. Procedure nabavke radova na sanaciji dalekovoda i konsalting usluga za 2009. godinu u vrijednosti od 484.000 KM nisu provedene u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

103. Citostatici
Kakva je sudbina nabavke citostatika za zdravstvene ustanove? Tender je bio podijeljen u 68 LOT-ova. Izbor ponuđača je izvršen iako za 56 LOT- ova nisu stigle po 3 ponude kako je to propisano Zakonom o javnim nabavkama, član 12. stav 1, te je za iste bilo potrebno poništiti postupak. Takođe za LOT 39 stigla je neprirodno niska ponuda (tri puta niža cijena za isti lijek), što Komisija nije smatrala dovoljnim razlogom za odbacivanje iste. Pored navedenog, za istu nabavku su stigli prigovori na izbor ponuđača, po kojim je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH, naložila obustavljanje postupka dodjele ugovora do donošenja odluke, što Fond zdravstvene zaštite nije ispoštovao.

104. Zgrada Vlade RS

Izgradnja zgrade Vlade Republike Srpske. Kako je moguće kod nabavke opreme i namještaja (za obe zgrade, kao i infrastruktura) koje proizilazi iz Aneksa br. 2 osnovnog ugovora (radi se o osnovnom ugovoru između Telekoma RS i „Integral-inžinjeringa“ i Aneksa br. 1 tog ugovora).Aneksom br. 2 se početna ugovorena cijena radova, u iznosu 31.076.532 KM (bez PDV-a), povećava za dodatnu vrijednost (varijacija), u iznosu 74.975.237 KM (bez PDV-a). Na taj način je, Aneksom ugovorena cijena po osnovnom ugovoru uvećana za preko 240%.

105. Palata Presjednika
Nabavke vezane za adaptaciju Palate predsjednika. Kao što je navedeno u pojedinačnom izvještaju o reviziji finansijskih izvještaja Službe predsjednika RS, primjenjujući čl. 5 stav 1.b Zakona o javnim nabavkama BiH (Ugovori na koje se ne primjenjuju odredbe ovog zakona), a u smislu Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, nisu provođene procedure nabavki za procjenjivanje, projektovanje, rekonstrukciju, nadzor i opremanje objekta Palata predsjednika.

106. Zmijanjeplast
Da li je štetno djelovanje kada isplatite štetu po vansudskom poravnanju privatnom preduzeću preko njegovog advokata i na taj način omogućite naplatu potraživanja po osnovu poreza i doprinosa od istog tog preduzeća? Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS planirane su isplate u iznosu 17.200.000 KM, od čega je realizovano 14.183.913 KM. Najznačajniji dio ovih rashoda se odnosi na isplatu od 11.000.000 KM po sudskom poravnanju sa „Zmijanjeplast“. U međuvremenu je po prvoj tužbi presuđeno u korist „Zmijanjeplast“, a isplata je izvršena iz budžeta za 2006. godinu, na ime unutrašnjeg duga (3.946.419 KM). Skandalozno je da je isplata vršena preko ovlaštenog advokata sa namjerom da se izbjegne plaćanje višemilionskih obaveza „Zmijanjeplast“ po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa prema budžetima.

107. Kristal banka
Da li će neko snositi odgovornost za bespotrebno potrošen novac u iznosu od 240.860 KM – troškovi za usluge vršenja procjene vrijednosti državnog kapitala u Kristal i Novoj banjalučkoj banci (a na osnovu dva ugovora koje je zaključila Komisija za reviziju privatizacije državnog kapitala) koje je isplaćeno iz budžeta RS po zahtjevu Komisije za reviziju privatizacije?

108. Komisija za reviziju
Ko snosi odgovornost za neuspjeh Komisije za reviziju privatizacije i potrošenih višemilionskih iznosa za rad ove komisije?

109. Elektroprivreda RS
Kakva je korist od studije rađene za potrebe ”Elektroprivrede Republike Srpske” – Aktuelizacija uticaja prevođenja voda Gornjih horizonata na režim površinskih i podzemnih voda visina sredstava za realizaciju studije 197.000 KM

110. Elektroprivreda RS(2)
Kakva je korist od studije rađene za potrebe ”Elektroprivrede Republike Srpske” – Studija razvoja distributivne mreže Republike Srpske visina sredstava za realizaciju studije 408.000 EUR

111. Elektroprivreda RS(3)
Kakva je korist od studije rađene za potrebe ”Elektroprivrede Republike Srpske” – Aktuelizacija osnova glavnog projekta za HE Dabar visina sredstava za realizaciju studije 398.000 KM

112. Elektroprivreda RS(4)
Kakva je korist od studije rađene za potrebe ”Elektroprivrede Republike Srpske” – Glavni projekat kanala kroz Fatničko polje i kompenzacioni kanal HE Bileća visina sredstava za realizaciju studije 114.075 KM

113. Elektroprivreda RS(5)
Kakva je korist od studije rađene za potrebe ”Elektroprivrede Republike Srpske” – Hidro-informacioni sistem ”Vrbas” i izrada studije o mogućnosti izgradnje hidroelektrana u dijelu sliva rijke Vrbas u Republici Srpskoj visina sredstava za realizaciju studije 640.000 KM

114. Šećerana
Šećerana- kao industrijski kapacitet polako ali sigurno nestaje. Vlada ne čini ništa da se ovaj prehrambeni gigant pokrene. Umjesto toga počela je rasprodaja imovine. Prije par dana prodat je strug za 4.800,00 KM a upućeni tvrde da je njegova vrijednost 10 puta veća. Da li je to počelo čerupanje i onoga što su radnici do sada sačuvali. Hoće li se Vlada uopšte oglasiti oko namjera sa Šećeranom i njenim radnicima?

115. Bobar banka
Poznat je već slučaj sa Bobar bankom. Zašto do danas nije pokrenuto pitanje odgovornosti Agencije za bankarstvo, koja je direktno odgovorna za nečinjenje u slučaju propasti Bobar banke šteti koja je nastala po građane i pravna lica, koji su bili klijenti Banke.Najnoviji slučaj drskosti Agencije je naredba svim pravnim licima da prvo moraju platiti obaveze prema Bobar banci pa tek onda ostale obaveze.Znači li to da se i obaveze prema državi ne mogu plaćati dok ne izmirite obaveze ako ih imate, prema ovoj Banci?

116. Bobar banka(2)
Zašto se niko nije oglasio, po slučaju Bobar banke, od nadležnih institucija, za fiktivne kredite (kojima je pokrivana aktiva banke) koje radnici nisu podizali za sebe a danas ih uprava Banke tereti za njih.

117. Agrosemberac
Šta je sa Udruženjem građana „Agrosemberac“ Bijeljina koje je povuklo velika sredstva iz Ministarstva poljoprivrede na ime podsticaja i ruralnog razvoja. Da li su krajnji korisnici bili oni za koje su ova sredstva bila namijenjena i da li je ovo udruženje funkcionisalo samo godinu dana, odnosno imalo je svrhu da odradi poslove pranja novca u izbornoj kampanji. Da li je isto ikada dostavilo izvještaj o radu i utrošku sredstava , kako je Zakonom predviđeno.

118. TE Ugljevik
Da li će, i kad javnost biti upozanata sa sadržajem ugovora o izgradnji TE Ugljevik koji su Vlada RS-a i predsjednik RS potpisali sa famoznim ruskim biznismenom Rašidom Serdarovim? Da li je to tiha privatizacija elektroprivrede RS-e?

119. Serdarov, tužba
Da li je tačno da je Serdarov najavio tužbu protiv RS-e tešku stotine miliona dolara?

120. Poplave
Jesen – zima 2011. godine poplave u Semberiji. Prave se programi zaštite od poplava, planiraju se sredstva, da se ova katastrofa više ne ponovi. Dolazi maj 2014. godine i nove poplave, još veće, i znatno teže od prethodnih. Da ne nabrajamo i ne ponavljamo šta je sve propalo i kolike su štete nanešene u ovoj katasrofi, pitamo, da li je iko odgovarao što nisu sprovedene mjere zaštite, da bi ova katastrofa bila spriječena?

121. Poplave(2)
U toku saniranja štete od poplava a u vrijeme izborne kampanje 2014. godine, predsjednica Vlade obećavala je poljoprivrednicima „zelene vaučere“. Nikad ih nisu dobili. Je li to bilo samo još jedno prazno izborno obećanje?


Za vrijeme prvog mandata premijera Milorada Dodika:

122. Za vrijeme prvog mandata premijera Milorada Dodika ukinut platni promet sa Srbijom.

123. Za vrijeme prvog mandata premijera Milorada Dodika ukinute carina i granična služba RS i prenijeta na nivo BiH.

124. Ko je odgovoran za formiranje Suda i Tužilaštva BiH?

125. Jasenovačka građa

Za vrijeme prvog mandata premijera Milorada Dodika Jasenovačka građa preseljena u Ameriku. Da li iko danas zna gdje je i kakva je bezbjednost iste?

126. Sportske igre
Koliko su koštale i kako su plaćene sportske igre Elektroprivrede Republike Srpske?

127. Da li će neko odgovarati za stanje u Kosmosu Banjaluka?

128. Da li će neko odgovarati za stanje u Tehničkom remontu Bratunac?

129. Da li će neko snositi odgovornost za kredite IRB-a koji se nevraćaju?

130. Zašto je cijena po kilometru autoputa Banjaluka-Gradiška najskuplji u Evropi?

131. Naplatna mjesta
Ko će odgovarati za izgradnju dva naplatna mjesta na autoputu Banjaluka-Gradiška čime je RS oštećena za pola miliona KM?

132. Ko će odgovarati za stanje u Banka Srpske?

133. Ko će odgovarati za stotine miliona izgubljenih u Birač Zvornik?

134. Ukupan dug
Ko će odgovarati za ukupan dug RS koji je prešao 5 milijardi i dostigao godišnji anuitet od skoro 40% izvornih prihoda?

135. Ko će odgovarati za stanje u Robnim rezervama?

136. Ko će odgovarati za stanje u Novoj Borji Teslić?

137. Ko će odgovarati za stanje u Agroindustrijskoj zoni Gradiška?

138. Ko će odgovarati za stanje u DIV Vlasenica?

139. Ko će odgovarati za stanje u TUP Igrišta?

140. Ko će odgovarati za propast projekta Specijalno tužilaštvo?

141. Ko će odgovarati za nezakonite isplate podsticaja Farmlend Nova Topola?

142. Ko će odgovarati za stanje u Levita Gradiška?

143. Ko će odgovarati za stanje u Bardača Srbac?

145. Lične karte
Ko će odgovarati za aferu oko povećanja cijena ličnih karata kao rezultat direktnog djelovanja ministara SNSD-a u Savjetu ministara čime je MUP RS oštećen za skoro 10 miliona KM.

146. Carina
Ko će odgovarati za aferu u Upravi za indirektno oporezivanje oko carinjenja pojedinih proizvoda (posebno tekstila i šećera) čime se štete mjere milijardama KM.

147. Novoteks
Novoteks Trebinje ne radi od februara 2010. Koliko puta obećano pokretanje ( u svakoj kampanji) trenutno stanje Nikola Tesla uplatio avans 50.000 KM , prije godinu dana istekli svi rokovi , ministar Đokić u ime Države obećava platiti u januaru cca 3, 1 miliona KM iako novi takav pogon ne košta ni pola od toga a žene su zahvaljujući vama šestu godinu bez posla.

148. Čez
Afera Čez koja je srušila banjalučku berzu i čiji indeksi se još nisu oporavili ni punih 8 godina poslije te priče. U međuvremenu ste u Gacku uspjeli potopiti stari kop i napra viti gubitak od preko stotinu miliona maraka.

149. Fiktivna dobit EP
U Elektroprivredi godinama prikazujete fiktivnu dobit baziranu na lažnom prikazivanju spornih potraživanja i drastičnom umanjenju amortizacije i samo po tom osnovu u knjigama Elektroprivrede krijete gubitak od najmanje 300-400 miliona km.

150. Brana Dabar
Za 8 godina ste najavljivali bar tri puta otvaranje brane Dabar koja za sve ove godine nije dobila ni ograđeno gradilište, ali ste vi uspjeli da potrošite nekoliko desetina miliona maraka na pripremne radove i prepisivanje studija od prije pola vijeka koja su još tada napravljene za potrebe ovog posla sve to za milionske naknade. Istovremeno za 10 godina niste napravili nijedan korak za rješenje odnosa sa Hrvatskom elektroprivredom i sporom oko plata a podsjećam vas da je taj spor težak preko 150 miliona eura
1.151. Kupili ste u stečaju desetine firmi dali 65 miliona KM za kupovinu istih a za obrtna sredstva ko zna koliko miliona i nijedna ne radi, samo da vas pitam rade li Polimka Rudo, Nova Romanija Sokolac, Nova Borja Teslić, Drvna idustrija Vlasenica , Igrišta Vlasenica itd ( “Jadar”, “Vezionica” iz Zvornika, “Celpak” u Prijedoru, “Maglić Holding” iz Foče, te “Limko” iz Skelana).
 

zurnal.info