Tegeltija je besramno i koruptivno zloupotrijebio položaj…

Dana 05. 01. 2022. godine, Vlada Sjedinjenih Američkih Država poduzela je nove aktivnosti protiv sadašnjih i bivših zvaničnika Bosne i Hercegovine zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti, piše Josip Šimić-Đinđić!

Američka crna lista!

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a (State Department) objavilo je dana 05. 01. 2022. godine, da su na listu stavljeni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, i predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini, Mirsad Kukić, zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti.

Ovim stavljanjem na listu Tegeltiji i Kukiću onemogućava se ulazak u SAD!

“Svojim djelovanjem podrivali su vladavinu zakona i povjerenje javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese, te mir i prosperitet za građane Bosne i Hercegovine. Kukić i Tegeltija stavljeni su na listu prema Poglavlju 7031(c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova SAD, inostrane operacije i srodne programe iz 2021” – navodi se u saopćenju iz Ambasade SAD-a.

Kako su saopćile vlasti SAD-a, koristeći službeni položaj predsjednika VSTV-a BiH, Tegeltija je učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi. Konkretno, vlasti SAD-a navode, da postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija iskoristio svoj položaj da bi ostvario korist u zamjenu za miješanje u sudski proces i manipulisanje imenovanjima na pravosudne funkcije, te zapošljavanjem na druge javne pozicije.

Pored Tegeltije i Kukića, Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) na listu je uvrstilo Tegeltijinu suprugu, Tijanu Tegeltiju, u skladu sa Poglavljem 7031(c). Ovom odlukom se i njoj onemogućava ulazak u Sjedinjene Države.

Koristeći službeni položaj direktora javnog preduzeća Rudnik Banovići, te zastupnika u Parlamentarnoj skupštini, Kukić je učestvovao u koruptivnim radnjama koristeći svoj politički uticaj i službeni položaj za ostvarivanje lične koristi. Konkretno, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić zloupotrijebio javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanjima da bi ostvario političku korist.

Pored ovih mjera, dana 05. 01. 2022. godine, Ured za kontrolu imovine u inostranstvu Ministarstva finansija SAD (OFAC), u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, nametnuo je ekonomske sankcije i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, te na listu stavio medijsku kuću pod njegovom kontrolom, Alternativnu televiziju (ATV). Posljedično navedenoj mjeri poduzetoj u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u ili potiče iz Sjedinjenih Država, ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, mora biti blokirana i prijavljena OFAC.

Dana 05. 01. 2022. godine, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson u video izjavi potvrdio je, da je Vlada SAD-a nametnula sankcije Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji, u vezi sa njihovim koruptivnim djelovanjem i kontinuiranim nastojanjima da se ugrozi stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Pored toga, danas je Ministarstvo vanjskih poslova SAD objavilo da bivšem predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VTSV) Bosne i Hercegovine, Milanu Tegeltiji, te predsjedniku Pokreta demokratske akcije (PDA) i zastupniku u Parlamentarnoj skupštini, Mirsadu Kukiću, neće biti dozvoljen ulazak u SAD zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti. Svojim djelovanjem Tegeltija i Kukić podrivali su vladavinu zakona i povjerenje javnosti u demokratske institucije vlasti i javne procese. Kao rezultat toga, oni su uvršteni na listu u skladu sa Poglavljem 7031(c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova SAD, inostrane operacije i srodne programe iz 2021”, naveo je Nelson.

Dodao je da su Dodik, Tegeltija i Kukić besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica i političkih istomišljenika, te mreža podrške koje koriste.

Iako se nakon ovakvog saopćenja vlasti SAD-a očekivala adekvatna reakcija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, Tužiteljstva BiH, profesionalne pravosudne zajednice i drugih odgovornih agencija za sprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini, međutim, to je izostalo.

U aferi Potkivanje 1 kao jedan od aktera spominje se i tadašnja glavna tužiteljica KS Dalida Burzić. Prema onome što smo mogli vidjeti iz tajno snimljenih snimaka, Tegeltija je preko inspektora SIPA-e Marka Pandže, stupio u kontakt sa biznismenom iz V. Kladuše Nerminom Aleševićem, koji sastanak se i održao, gdje se Alešević požalio Tegeltiji u jednom banjalučkom kafiću, da njegov predmet duže vremena stoji u Tužilaštvu KS, te je od Tegeltije tražio urgenciju. Na sastanku mu Tegeltija saopćava, da mu dostavi broj predmeta, a da će Tegeltija “vidjeti sa Dalidom”, te je nakon navedenog sastanka, a što smo mogli vidjeti i čuti na snimcima, Alešević “potkovao” Pandžu dobrom svotom novca, koji je – prema onome što čuli – trebao biti proslijeđen Milanu Tegeltiji, iako dokument VSTV-a broj: 01-50-93-14/2015 od 9. februara 2015. godine, naslovljen kao “demanti Slobodnoj Bosni”, jasno dokazuje da se članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća NE SMIJU baviti pojedinačnim predmetima.

Nakon što su u medijima isplivale afere Potkivanje 1, u vezi uzimanje mita preko posrednika za miješanje u krivične procese, te afera Potkivanje 2 u vezi manipulacija oko imenovanja na pravosudne funkcije u kojim koruptivnim aferama i snimcima se pojavljuje tadašnji prvi čovjek VSTV-a BiH Milan Tegeltija, krajem studenog 2020. godine, OHR je reagirao u svojim saopćenjima najodlučnije poručivši tada, da je “reputacija bosanskohercegovčkog pravosuđa trenutno na dnu, a s pojavom ovog snimka (op.a afera Potkivanje 2) pretrpjela je još jedan snažan udarac, saopćeno je tada bilo iz Ureda visokog predstavnika (OHR) nakon više medijskih upita za stav OHR-a o snimcima razgovora tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije koji su se pojavili u medijima, u kojima je Tegeltija na manipulativan način obećao bivšoj članici VSTV-a Milijani Buhi, da će njezinu sestru imenovati za sudiju.

„Šta joj fali, da se prijavi u Gradišci ili Prijedoru, pa da tamo radi godinu, a kasnije ćemo je prebaciti ovamo“ – kazao je Tegeltija, u preslušanom snimku, te nastavio „taktiku ćete prepustiti meni jer se vi u to ne razumijete”, kaže u telefonskom razgovoru tadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija na kraju telefonskog razgovora sa Milijanom Buhom, doskorašnjom članicom VSTV-a koja je insistirala da njena sestra Sanja Čegar bude imenovana za sudiju Osnovnog suda u Banja Luci.

OHR je tada krajem studenog 2020. godine, sumirajući aferu Potkivanje 1 i 2, jasno poručio da je, “nakon ovoga i nakon tzv. afere ‘potkivanje’, teško, štaviše gotovo nemoguće obnoviti integritet predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, te nadodao da je “imidž VSTV-a dodatno radnjama Milana Tegeltije narušen njegovim aktivnostima, te da VSTV zaslužuje drugačijeg, profesionalnog predsjednika” – poručili su tada iz OHR-a.

Nakon toga Tegeltija je podnio ostavku na poziciju predsjednika VSTV-a BiH, kao i na sve pravosudne funkcije, te postao savjetnik srpskog Člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika (SNSD), koji je odavno na američkoj crnoj listi, kojemu će se prije par dana odlukom vlasti SAD-a pridružiti i Milan Tegeltija.

Tek kada smo misliti, da je ono što smo čuli o koruptivnim aferama Milana Tegeltije sve u bh. pravosuđu, razočarali smo se.

Dalida Burzić – zataškavanje ubistva, uzimanje mita i reketa!

Tijekom 2018. godine, odvjetnik Ifet Feraget, pravni zastupnik Muriza Memića podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv 45 lica (Dalide Burzić i dr), zbog zataškavanja i prikrivanja dokaza u slučaju ubistva Dženana Memića.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo na čelu tada sa glavnom tužiteljicom Dalidom Burzić podiglo je montiranu optužnicu protiv Ljube i Bekrije Seferovića tereteći ih da su u prometnoj nesreći skrivili smrt mladića Dženana Memića. Porodica Dženana Memića je od samoga početka tvrdila, da mladić nije stradao u prometnoj nezgodi tipa nalet vozila na pješaka, već da je ubijen na jedan podmukao način, te da je Tužilaštvo KS sudjelovalo u skrivanju ubica. Kao glavnog krivca za zataškavnje ubistva, Muriz Memić je označio upravo Burzićevu.

Dženan Memić, zadobio je teške povrede 08. 02. 2016. godine u Velikoj Aleji na Ilidži, od kojih povreda je 15. 02. 2016. godine preminuo na UKC Sarajevo.

S tim u vezi, Sarajevsko kantonalno tužiteljstvo, na čelu tada s Dalidom Burzić, dana 07. 03. 2016. godine, donijelo je najprije Naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N., osoba, zbog krivičnog djela „Ubistva“, na štetu Dženana Memića, koja istraga je vođena sve do 24. 06. 2016. godine, točnije sve do onoga momenta, dok Tužiteljstvo Kantona Sarajevo sprovodeći istragu, nije uvidjelo, da su za smrt Dženana Memića odgovorni oni, koji imaju sasvim dovoljno novaca i zlata, da podmite i Tužiteljstvo, policiju i vještake, da sačine i pred sudom prezentiraju lažne nalaze. U međuvremenu, Tužiteljstvo KS tražilo je izmišljne krivce! I Našlo ih je. Trebalo im je 100-inu dana, da nađu Rome!

Međutim, prethodno je tadašnja glavna kantonalna tužiteljica Dalida Burzić u nekoliko navrata svojim dopisom, broj: A-429/16 od 19. 04. 2016. godine obavijestila roditelje ubijenog Dženana Memića o tome, kako “Tužiteljstvo KS radi intezivno poduzimajući sve mjere i radnje u okviru svoje nadležnosti, u cilju rasvjetljavanja okolnosti pod kojim je počinjeno krivično djelo ubojstva Dženana Memića, a sve s ciljem identifikacije izvršitelja krivičnog djela i krivičnog gonjenja”.

Nadalje je tada istakla Dalida Burzić, “ukoliko ovo Tužiteljstvo utvrdi da postoji nečija odgovornost za pogrešan smjer istrage, Tužiteljstvo će poduzeti sve mjere i radnje, u okviru svoje nadležnosti”! No, tu nije kraj: Burzićeva je otišla dalje, pa je pred Murizom Memićem i odvjetnikom Ifetom Feragetom tvrdila, kako „on njega nije htio namjerno ubiti, da je to bilo naguravanje koje je eskaliralo“. Kako god, upravo će vrijeme pokazati, da je Burzićeva ta, koja je najodgovornija za svjesni i namjerni pogrešan smjer istrage, u tom skandaloznom sudsko-tužiteljskom slučaju bez presedana u skrivanju i prikrivanju pravih ubojica mladića Dženana Memića, za koje prikrivanje se ista sumnjiči.

Kada je Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo u izvjesnom vremenu postalo jasno, ‘ko je i zašto ubio Dženana Memića, naprasno je istraga o ubistvu prekinuta, i nikada do kraja završena. Preko noći je Tužiteljstvo Kantona Sarajevo prekvalifikovalo krivično djelo: iz „Ubistva“ iz člana 166. KZ F BiH, na štetu Dženana Memića odjednom u teško krivično djelo „Ugrožavanja javnog saobraćaja“ iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH, na štetu Dženana Memića, tvrdeći sada, kako je Dženan Memić ipak stradao u prometnoj nesreći, te da su za njegovu smrt odgovorni Ljubo i Bekrija Seferović.

Burzićeva je više puta u medijima istupala, uvjeravajući javnost, da je mladi Memić ipak stradao u prometnoj nesreći tipa nalet vozila na pješaka, te da se ne radi o krivičnom djelu ubistva.

Samo nekoliko mjeseci od smrti Dženana Memića, Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo, na čelu tada sa Dalidom Burzić, optužilo je Ljubu i Bekriju Seferović za smrt Dženana Memića, tvrdeći u optužnici, da je „Ljubo Seferović nailaskom na pješake Dženana Memića i Alisu Mutap, koji su se kretali sredinom kolovoza u pravcu kretanja vozila, skrenuo pogled s kolovoza na muzički uređaj u vozilu, da bi promijenio muziku, i udario u pješake, usljed čega je lijevim čeono-bočnim dijelom svoga vozila na zaobljenju prednjeg branika s lijeve strane po vertikali u području lijevog fara vozila udario pješaka Memić Dženana koji je u tome momentu iskoračio ulijevo, s osloncem na lijevu nogu, a pri tome je zadnji donji dio pješaka ispod pojasa bio izložen naletu lijevoga fara i plastičnih dijelova oko ovoga ruba kao i prednjeg poklopca s lijeve strane, dok je usljed brzine kretanja vozila glava Memić Dženana inercijom snažno zamahnuta unazad i sa lijevim potiljačnim dijelom ostvarila kontakt sa ramom prednjeg vjetrobranskog stakla sa lijeve strane vozila…“.

U fazi istrage i suđenja, Alisa Mutap naprasno je dobila amneziju, iako je prethodno inspektorica MUP-a KS Sanela Hasanbegović sačinila službenu zabilješku broj: 02/2-2-1-97/16 od 22. 02. 2016. godine, samo nekoliko dana od ubojstva Dženana Memića prema kojoj je upravo Alisa Mutap sa sigurnošću prepoznala jednog od napadača, citiram dio: „Dana 21. 02. 2016. godine, na službeni telefon pozvao me Mutap Zijad, te je ponovio informaciju koju mi je priopćio dana 20. 02. 2016. godine, te kazao da je sa slike navedenih lica pokazao svojoj kćerci Alisi, koja je navela da jedno od lica sa spiska liči na izvršitelja kojeg se ona sjeća, a kojeg je opisala u svojoj izjavi policijskim službenicima, te je isti zamolio, da procijenimo sigurnost njegove kćerke o prepoznavanju navedenog lica sa slike“.

Od samoga početka Muriz Memić i odvjetnik Ifet Feraget tvrdili su, da Dženan Memić nije stradao u prometnoj nesreći, već da je ubijen na jedan podmukao način, te da je Tužilaštvo KS, tada na čelu sa Burzić, lažiralo, da Mutapova ima amneziju, kako bi se zaštitile prave ubice. Nakon nekoliko godina suđenja u režiji „sklepanih“ epizoda pravosudno-policijske mafije na Kantonu Sarajevo, Kantonalni sud u Sarajevu dva je puta donio Presudu, kojom se Ljubo i Bekrija Seferović oslobađaju od optužbi za smrt Dženana Memića.

U zaključku presude stoji, da je „Sud došao do zaključka, da nema pouzdanih dokaza, da su optuženi Ljubo i Bekrija Seferović počinili krivičnopravnu radnju, koja im se stavlja na teret“. Svi vještaci koji su vještačili u ovome predmetu, zaključili su u svojim nalazima, da Dženan Memić nije nastradao u prometnoj nesreći!

Vrhovni sud F BiH dva je puta ukidao oslobađajuću presudu Seferovićima, da bi i naposljetku Vrhovni sud F BiH tijekom srpnja 2021. godine donio pravomoćnu presudu, kojom je odbacio tvrdnje Tužilaštva KS o saobraćajnoj nesreći, pravomoćno oslobađajući Seferoviće za smrt Dženana Memića.

„Mi nalazimo da za tvrdnju Tužilaštva KS da se događaj desio na način kako je to opisano u optužnom aktu nema dovoljno dokaza“– kazao je predsjedavajući Vijeća Vrhovnog suda F BiH Slavko Marić!

Kritične noći, sa ubijenim Dženanom Memićem bila je prisutna njegova djevojka Alisa Mutap zvana Mutava, koja se pred sudom pozivala, da je kritične noći, kada je Dženan ubijen dobila amneziju, tvrdeći da se ne sjeća ubojica Dženana Memića, odnosno ničega.

Međutim, u presudi sud zauzima pravomoćan stav: „Sud je stekao dojam, da Mutap Alisa ne iznosi cijelu istinu, da prikriva određene činjenice, da je nesigurna u ono što izjavljuje, ona zna što se dogodilo, ali to svjesno prikriva i ne želi da kaže, ona nema amneziju, a samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom… Sud nije prihvatio iskaz Mutap Alise iz razloga, da je nesporna činjenica, koju je Sud utvrdio po nalazu vještaka dr. Kučukalića, da Alisa Mutap nema amneziju i da ako ju je i imala kratkotrajnu fragmentiranu amneziju, da bi se kod takve amnezije sjećanja brzo vratila, ovu činjenicu je dodatno potvrdilo i mišljenje istog vještaka, koji je izjavio, da Alisa Mutap nije imala takve povrede mozga, koje bi izazvale amneziju, što je potvrdio i vještak Karan, te medicinska dokumentacija na ime Mutap Alise u kojoj je vidljivo, da ista nema povrede mozga, kao i tvrdnja vještaka, da trauma koju je doživjela nije mogla izazvati trajnu amneziju. Sud na osnovu svega navedenog nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka Mutap Alise, jer je očito, da ista zna što se zaista dogodilo, ali da to ne želi da kaže, samo njezino držanje pred Sudom je bilo popraćeno nesigurnošću, nervozom, te je u konačnici prihvaćen samo dio njezinog iskaza u kojem je izjavila, da se nalazila skupa sa preminulim u ulici Velika Aleja, jer je to nesporna činjenica, koju su potvrdili svjedoci Hrvat Džafer i Nebojša Veljović“ – zaključuje Sud.

Nakon toga u akciju kreće Državno tužiteljstvo BiH tada na čelu sa Gordanom Tadić. Pohapšeni su po Naredbi Tužilaštva BiH i po rješenju Suda BiH bili pritvoreni Alisa Mutap-Ramić, njezin otac Zijad, te još nekoliko lica.

Naime, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti Alisu Ramić ranije Mutap, da je: „Iako su joj kao očevicu poznate okolnosti u vezi sa nanošenjem povreda Dženanu Memiću usljed kojih je preminuo, te iako je na osnovu odredaba ZKP FBiH bila dužna navesti sve činjenice i okolnosti koje su joj poznate, iste je svjesno prikrila, a koje činjenice su od ključnog značaja za utvrđivanje načina smrti Dženana Memića”, opisalo je Tužilaštvo BiH tereteći Alisu Mutap – Ramić.

Nakon sprovedene istrage po prijavi advokata Ifeta Ferageta, dana 09. 07. 2021. godine, tužilac Tužilaštva BiH Ćazim Hasanspahić podigao je optužnicu, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Mutap Zijada, rođenog 1959. godine u Sarajevu; 2. Ramić Alise (ranije Mutap), rođene 1996. godine u Njemačkoj; 3. Dupovac Hasana, rođenog 1973. godine u Hadžićima; 4. Barić Josipa, rođenog 1963. godine u Sarajevu; 5. Ožegović Muamera, rođenog 1981. godine u Foči.

Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške fizičke ozljede opasne po život dana 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih ozljeda je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo.

U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinilaca fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te preduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške fizičke ozljede opasne po život. Optužnica je od strane Suda BiH potvrđena, a suđenje optuženima u toku.

– Tužilaštvo BiH nastavlja intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe, saopćeno je tada iz Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH nastavilo je intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe, a prijavljeno je 45 lica (tužitelja, policije, vještaka..). U ovakvom ozbiljnom predmetu (čitaj Memić), prema stavu Apelacijskog odjeljenja Suda BiH „imao je ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, i druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, obzirom da su se o istome oglašavale međunarodne institucije“!

Nakon pravomoćno oslobađajuće presude u predmetu „Dženan Memić“, postalo je evidentno i očigledno, da je od strane pravosudno – policijskih djelatnika predvođenih Dalidom Burzić tadašnjom glavnom tužiteljicom KS, izvršeno svjesno i namjerno zataškavanje i prikrivanje dokaza u slučaju ubojstva Dženana Memića, s ciljem neotkrivanja pravih ubojica Dženana Memića, pri čemu su u toj namjeri prikrivanja pravih ubojica Dženana Memića, slučaj procesuirali kao kazneno djelo iz oblasti Ugrožavanja javnog prometa, a ne kao kazneno djelo Ubojstva, te lažno optužene dvije osobe Ljubo i Bekrija Seferović, a koje sa kritičnim događajem nisu uopće povezane, što je pravosnažnom presudom Vrhovnog suda Federacije i utvrđeno.

Među prvo prijavljenim je Dalida Burzić, nekadašnja Glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, a danas sudija Suda Bosne i Hercegovine – javnost neće zaboraviti njenu sramotnu i kriminalnu ulogu u aferi “MEMIĆ”, u skandaloznom policijskom i sudsko-tužiteljskom slučaju bez presedana prikrivanja stvarnih počinitelja krivičnog djela ubojstva DŽENANA MEMIĆA na Ilidži, za koje prikrivanje se ista sumnjiči da je kao Glavni tužitelj nadležnog Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu od stvarnih počinitelja tog zločina i njihovih srodnika primila mito u iznosu od 250.000,00 EURA koji iznos je podijelila sa ostalim ključnim akterima tog prikrivanja (lično je po uputama naručitelja prikrivanja zadržala polovicu te sume, dok je ostatak mita otišao ostalim ključnim prikrivateljima i konstruktorima tog slučaja u Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo, policiji i vještacima, kao i plaćenim novinarima i spin majstorima plaćenicima na pojedinim plaćenim web portalima).

Nakon njezine nečasne uloge u predmetu “Memić”, za mandata Milana Tegeltije na čelu VSTV-a, Burzićeva će biti imenovan za sudiju Suda BiH, koje imenovanje je tada izazvalo opće ogorčenje javnosti.

Tadašnji visoki predstavnik OHR-a u BiH Valentin Inzko je više puta u svojim Izvještajima podnijetih Vijeću sigurnosti UN-a spomenuo slučajeve ubistva dva mladića Davida Dragičevića i Dženana Memića, ukazujući na ozbiljne propuste i korupciju u ovim predmetima.

U svome Izvještaju za period od 16. 10. 2019. godine do 15. 04 2020. godine, tadašnji Visoki predstavnik ponovno je podsjetio na dva velika pravosudna slučaja „Dženan Memić“ u Sarajevu i „David Dragičević“ u Banja Luci, ukazujući na izostanak napretka u odnosu na rješavanje ova dva slučaja, a koji su ubijeni pod vrlo sumnjivim okolnostima za što aktivisti optužuju vlasti za prikrivanje – naveo je Inzko, održivši na taj način obećanje, da će UN nastaviti izvještavati o ova dva slučaja!

Direktor OSA-e BiH Osman Mehmedagić: “Dalida Burzić je u svojstvu glavne kantonalne tužiteljice KS reketirala”!

Dana 17. 09. 2021. godine, portal Dnevni avaz objavio je tajno snimljene razgovore sa sastanka direktora Obavještajno – sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića – Osmice sa tadašnjom glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić i njezinom zamjenicom Ozrenkom Nešković.

Portal Dnevnog avaza objavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovoditelji dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Prema riječima Tadić s početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi s ispravnosti njegove diplome, zbog koje će kasnije hapšen biti. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužitelja mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužiteljstva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak.

Evo što trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić, Nešković i Mehmedagić!

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužiteljstva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno tko je snimak napravio, a tko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak. Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je tada objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam osobno izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”. Iz OSA-e su tada, nakon objave snimka poslali priopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru tko je snimao sastanak u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

Prema vremenskim odrednicama korištenim tijekom razgovora, sastanak se vjerojatno desio u srpnju 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne s Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužitelj Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i kako radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadićki, da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u tijeku s osobom (čitaj Mehmedagić Osman) koja se u tom predmetu istražuje, zbog čega će tijekom ljeta 2021. godine biti i hapšen od strane Tužilaštva BiH, zbog više krivičnih djela. Ova istraga je još u toku.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, što se čuje na snimku, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog kaznenog djela ono je zastarjelo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina. Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem s diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje s ljudima koje OSA prisluškuje. Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita što Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara kako hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužiteljstva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužiteljstva BiH. Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Mehmedagić je na snimku spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on. On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se korupcija ne može raditi”, konstatirala je Nešković, kako se čuje na snimku, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu tko s kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima. On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužiteljstvu BiH.

Prvi čovjek OSA-e BiH dalje u razgovoru koji je neko snimio, a što se decidno čuje, obavještava tadašnju glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, da ima saznanja da je nekadašnja glavna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić reketirala osobe protiv kojih je radila istragu u slučaju “Zadruga”. Vrlo slikovito to objasni. Dok Mehmedagić govori o reketiranju od strane Dalide Burzić, obje sagovornice Tadić i Nešković na snimku u glas viču “nemoj nam to pričati”!

Kada direktor Obavještajne agencije u BiH kaže, da ima saznanja, da je Burzićeva reketirala, a na to oni koji treba da istražuju korupciju, kažu, da “im se o tome ne priča”, to je poraz pravosuđa.

Mehmedagić je dalje nastavio i kazao još i da će dvadesetak tužilaca progovoriti u procesu disciplinskog postupka protiv Burzić, kao i to da je Burzić pozivala određene tužioce u svoj Ured te im nalagala, da “iskopaju bilo šta o onima, koji nju medijski prozivaju”, kako bi ih “odradila”!

Na sve ovo, Bakir Izetbegović bi kazao: “Ja, i”, kada je upitan od medija, da komentira za medije aferu snimak o Asimu Sarajliću (SDA) za koji će krajem prosinca 2021. godine sud potvrditi novu optužnicu protiv Sarajlića, zbog korupcije

Josip Šimić Đinđić