Milan Blagojević UŠUTKAO Dodika, pa ga upozorio : “Ustavni sud BiH nije krnji, stani, ne radi ovo!”…

Postoje li načini za prevazilaženje krize u BiH?
Prof. Milan Blagojević poslao otvorenu poruku Miloradu Dodiku: „Poručio bih ti da prestaneš ali sada je kasno!“
Stručnjak za ustavno pravo, prof. Milan Blagojević, pojasnio koje je novo krivično djelo Dodik zapravo počinio :
“Ukoliko bi se ovi suspendovani zakoni primjenjivali, to bi bilo krivično djelo ‘Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH’!“
Prof. dr. Milan Blagojević, stručnjak za ustavno pravo u večerašnjem izdanju „Centrlanog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem“ pojasnio je pravni aspekt Dodikovih postupaka u NSRS-u.

Hadžifejzović Blagojeviću: „Šta radi Dodik?“
Blagojević: „Ruši Ustav! Siguran sam da će Ustavni sud uskoro održati meritornu sjednicu i da će odluka biti konačna a zakoni proglašeni ništavnim.
To nije nikakav krnji Ustavni sud! Ustav BiH propisuje da Ustavni sud ima devet sudija i da većina čini kvorum!
To što RS neće da izabere dvoje sudija u Ustavni sud – ne čini Ustavni sud nelegitimnim i krnjim!
Sedam sudija imaju pravo da odlučuju i to je u skladu sa Ustavom BiH!
Ukoliko bi se ovi suspendovani zakoni primjenjivali, to bi bilo krivično djelo ‘Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH’!“

Entiteti nemaju ustavnu nadležnost da zabrane rad državnih službi

Kako je istakao Blagojević, zakoni koje je usvojila NSRS su suprotni Ustavu BiH.
Bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević danas je za N1 komentarisao posljedice ukaza kojeg je sinoć potpisao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, čime se zabranjuje djelovanje državnih institucija na području entiteta Republika Srpska.
Kako je istakao Blagojević, zakoni koje je usvojila NSRS su suprotni Ustavu BiH.
“Ovi zakoni koje je usvojila NSRS su suprotni Ustavu BiH i kao takvi su neustavni već na prvi pogled, tako da očekujem da će Ustavni sud BiH promptno reagovati povodom jutrošnje inicijative i zahtjeva za ocjenu ustavnosti kojeg su podnijela ovlašćena lica. Očekujem promptnu reakciju Ustavnog suda koji će djelovati na jedan od dva načina; ili će privremeno ne plenarnoj sjednici zabraniti primjenu svih tih zakona do donošenja meritorne odluke Ustavnog Suda ili će odmah održati plenarnu sjednicu na kojoj će odmah odlučiti o meritumu zakona i proglasiti ih neustavnim čime otpada potreba da donose privremenu mjeru“, kazao je Blagojević za N1 i dodao :
“Mada, s obzirom na to da je očigledno da su ti zakoni suprotni Ustavu BiH, ne treba puno pravničke pameti nego opšte ljudske pameti da se zaključi da su neustavni zakoni i prije odluke Ustavnog suda”.
Blagojević podsjeća da je Zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH usvojen u PS BiH 2003. godine.
“Sud BiH i Tužilaštvo BiH je nametnuo visoki predstavnik tadašnji Wolfgang Petritsch nametnuvši zakone o Tužilaštvu i Sudu BiH, rekavši da taj Zakon stupa na snagu u privremenoj osnovi sve dok ga bez uslovljavanja ne usvoji NSRS. To je svojevrsna prinuda poslanicima, zabranio je da se vodi rasprava o tome u Parlamentu“.
“Parlamentarna skupština je 2003. godine usvojila i zakon o Tužilaštvu i Sudu BiH. Ja od te 2003. do danas nisam čuo nijednog poslanika niti delegata iz RS da je rekao da je glasao za zakon zato što je bio prinuđen od OHR-a niti kako ih je OHR prinudio. Imamo jednu opskurnu pravnu situaciju, gdje ti poslanici iz RS su glasali za te zakone, a niko od njih 20 godina nije rekao da ih je OHR prinudio na to niti kako ih je prinudio na to“, pojasnio je.
Također, Blagojević podsjeća da entiteti ne mogu donositi zakone za ono za šta nisu nadležni, nego je nadležna država BiH.
“BiH je složeno uređena država u kojoj je raspodjela državne vlasti urađena tako da ih dijeli sa entitetima po osnovu nadležnosti po Ustavu BiH. Ne mogu entiteti donositi zakone u onome za šta oni nisu nadležni nego je nadležna BiH. U konkretnom slučaju, RS je 2003. izglasala u PS BiH i Zakon u Tužilaštvu i Zakon o Sudu i tako prenijela dio nadležnosti na BiH i ne može sada NSRS donositi zakone kakve je donijela. Ako to učini onako kako je učinila, time je NSRS prekršila Ustav BiH i član koji obavezuje entitete da se ponašaju u skladu sa odlukama institucija BiH“.
“U ovom slučaju konkretno s obzirom da je PS BIH donijela Zakon o Sudu i Tužilaštvu, onda ne postoji ustavna nadležnost za entitete da sada donesu zakon kojim zabranjuju primjenu zakona o Sudu, Tužilaštvu ili SIPA-i na području RS“, dodao je Blagojević.
Da li ovdje ima elemenata napada na ustavni poredak?
“Ne bih se sada izjašnjavao da ne prejudiciram stav Tužilaštva i da ne utičem na njih ali me neće iznenaditi ako Tužilaštvo krene u krivični postupak upravo za krivično djelo napada na ustavni poredak. Neću biti iznenađen ako se stvari budu odvijale u tom pravcu u pravcu procesuiranja za to krivično djelo”, kazao je Blagojević.

Republika Srpska je donijela zakone koje su su suprotni Ustavu BiH i ne može ih sprovesti

Republika Srpska ponovo se našla u centru političkih turbulencija. Sinoć je predsjednik Milorad Dodik potpisao ukaze prema kojima se državnim institucijama zabranjuje rad na teritoriji ovog entiteta, a današnje objavljivanje tih odluka u Službenom glasniku označava početak njihove primjene od sutra. Ovom odlukom ukida se nadležnost Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na području Republike Srpske. Pored toga, objavljeni su i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, te Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS. Šta ovakve odluke znače za pravni okvir Bosne i Hercegovine? Hoće li one dovesti do novih političkih i pravnih sukoba, ili je riječ o još jednom političkom potezu koji neće imati efekta? O ovim i brojnim drugim pitanja razgovarali smo sa nekadašnjim sudijom i profesorom Ustavnog prava Milanom Blagojevićem, koji je podijelio svoje viđenje trenutne situacije i mogućih scenarija u narednim mjesecima.
Šta nas čeka sutra, dan nakon objave u Službenom glasniku da se ukidaju nadležnosti Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i VSTV-a na teritoriji Republike Srpske?
Teško je precizno reći šta slijedi, čak i oni koji su na vlasti – bilo srpskoj, bošnjačkoj ili hrvatskoj – ne mogu to znati. Međutim, sigurno je da trenutna situacija nije dobra iz više razloga. Prvo, donošenje ovakvih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja njeno obesmišljavanje, jer je unaprijed jasno da ti zakoni neće imati pozitivan efekat po Republiku Srpsku. Republika Srpska nema snagu ni međunarodnu podršku za njihovu realizaciju, posebno od velikih svjetskih sila.
S druge strane, ono što se radi protiv Republike Srpske već skoro tri decenije takođe nije pošteno – to je kontinuirani pokušaj njenog slamanja. Ovakvi procesi su najavljeni još tokom Dejtonskog sporazuma, kada je rečeno da je postojeće stanje samo privremeno.
Ne postoji nijedna država članica Ujedinjenih nacija u kojoj može doći neko sa strane i nametati zakone, osim u Bosni i Hercegovini. Ovdje mislim na visokog predstavnika, posebno Kristijana Šmita koji čak i nije visoki predstavnik, ali i njegove prethodnike, osim Karla Bildta. To direktno krši Povelju UN-a, koja zabranjuje miješanje u unutrašnje poslove suverenih država i zabranjuje uspostavljanje protektorata nad državama članicama.
Savjet za implementaciju mira, koji donosi odluke u vezi s Bosnom i Hercegovinom, nije priznat kao pravno tijelo u međunarodnom pravu. To je skup država koje su se sastale 1995. u Londonu, ali njihove odluke nemaju pravnu snagu kojom bi mogle nametati zakone državi članici UN niti ovlastiti OHR da to čini. OHR je radio suprotno Povelji UN-a i Ustavu BiH, a Bošnjaci često podržavaju njegove odluke, iako one ruše pravni poredak zemlje.
Svi potezi OHR-a godinama su usmjereni protiv Republike Srpske, uz pomoć domaćih političara, kako iz vlasti, tako i iz opozicije. Sada se suočavamo s posljedicama toga.
Ali da se vratim na ono čemu smo svjedočili sinoć-donošenje zakona koji su suprotni Ustavu BiH, a koje Republika Srpska ne može sprovesti, može dovesti samo do ozbiljne krize, pa čak i sukoba institucija poput MUP-a i SIPA-e.
Da li je ovo najteža situacija u BiH od rata do sada?

Na osnovu ličnog iskustva, neposrednog praćenja i poređenja s ranijim događajima, smatram da je ovo najteža politička i sveukupna situacija u BiH od dolaska prvih NATO trupa u decembru 1995. godine do danas – isključujući, naravno, rat.
Može li nešto promijeniti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona koji je danas predat Ustavnom sudu BiH. Kako vidite razvoj situacije?
Pravno, ja lično očekujem hitnu reakciju Ustavnog suda BiH. Smatram da će do kraja ovog mjeseca, možda čak i prije, biti održana plenarna sjednica na kojoj će Ustavni sud odlučiti. Osim toga, vjerujem da će u okviru tog zahtjeva za ocjenu ustavnosti biti tražena privremena mjera koja bi obustavila primjenu zakona o zabrani djelovanja SIPA-e, Tužilaštva i Suda BiH u Republici Srpskoj, dok se ne donese konačna odluka. Ustavni sud će sigurno donijeti privremenu mjeru kojom će zabraniti primjenu tog zakona, kao i zakona o VSTS Republike Srpske, dok se ne riješi meritum slučaja.
Nakon toga, ubrzo će uslijediti sjednica na kojoj će Ustavni sud proglasiti te zakone neustavnim. Moguće je čak da će odmah odlučiti o meritumu i proglasiti navedena dva zakona neustavnim, bez potrebe za privremenim mjerama, jer je pravna situacija vrlo jasna. Ovaj slučaj je toliko jednostavan da ne treba ni biti pravnik da bi se shvatilo da su ti zakoni protivni Ustavu.
Ali ako se ne ispoštuje ni ta odluka Ustavnog suda BiH?
Ako Ustavni sud donese odluku, zakoni će biti izbačeni iz pravnog poretka i neće moći imati nikakvo dejstvo. Oni će biti poništeni i neće imati pravnu snagu. Takođe, ako neko pokuša primjenjivati ta dva zakona nakon što su proglašeni neustavnim, to bi moglo predstavljati krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH. U tom slučaju, uslijedila bi reakcija Tužilaštva i Suda BiH za kršenje odluka Ustavnog suda.
Da li očekujete reakciju stranaca?
Strani ambasadori su nedavno rekli da se koriste domaća pravna sredstva. Što znači, ako zaista misle to što su rekli, da oni neće reagovati, već očekuju da se koriste domaća pravna sredstva. Schmidt je Tužilaštvu BiH dao jedan alat. Naime, poslije donošenja u NS RS zakona iz jula 2023. godine o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Schmidt je odmah u julu te 2023. izmijenio član 156. Krivičnog zakona BiH. U tom članu postojalo je krivično djelo napada na ustavni poredak koje se do tada moglo učiniti samo upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile da se promijeni ustavni poredak BiH a onda je Schmidt nametnuo da se napad na ustavni poredak može izvršiti ne samo silom, već i na drugi protipravan način. Tako im je dao alat i sada se očekuje da ga koriste.
Schmidt im je omogućio alat za upotrebu i sada je na njima da ga iskoriste. Ako pogledamo sadašnji zakon, postoji pravno sredstvo za zaštitu, za ocjenu ustavnosti zakona, i to je već podneseno Ustavnom sudu. S obzirom na ove činjenice, ne očekujem da bi Schmidt smijenio ikoga u RS, jer se sada povukao, ne zna kako će se odnositi prema njemu administracija iz Washingtona. A ni Tramp u svom nedavnom obraćanju pred Kongresom SAD ni jednom riječju nije spomenuo BiH. U svakom slučaju situacija je ozbiljna, ali se iskreno nadam da neće biti nikakvog oružanog konflikta, jer bi to bila velika tragedija za sve nas.

FACE / N1 / Buka