Kružni tok novca od delte do ronhila
Raskrsnica po mjeri Delte, s leđa naroda…
Da li će 2,8 miliona KM vrijedan kružni tok biti dovoljan da se republičke i gradske vlasti Banjaluke izvine neimaru Miroslavu Miškoviću koji je krajem 2017. godine morao da plati 2,6 miliona KM troškove građevinske dozvole, nakon što je mjesecima šoping mol “Delta planet” gradio nelegalno?
Pošto je, pod pritiskom medija, bio prinuđen da uplati rentu, Mišković je počeo da gradi pošteno, a grad se pohvalio kako je godina okončana suficitom. Ali, srbijanski tajkun nije zaboravio “nepravdu” koju su mu nanijeli “prijatelji s ove strane Drine” pa je ovdašnja politika učinila sve da, preko narodne grbače, opere ono što zove vlastitim obrazom.
Gradska infrastuktura tako će u potpunosti zadovoljiti potrebe centra čije je otvaranje predviđeno 21. marta. Da sve na cesti i pod njom bude pod kontrolom i po Miškovićevoj mjeri brine se laktaška “Niskogradnja” na čelu sa Ljubomirom Ćubićem.
Iako je grad pun predizbornih kružnih tokova, ovaj Miškovićev će s proljeća svakako biti poseban – imaće podzemni pothodnik kako bi bio izbjegnut prelazak ove, sad odjednom, izuzetno frekventne saobraćajnice. Biće širok čak 12 metara.
Republičko i gradsko izvinjenje za neposluh ovdašnjih medija uslijedilo je nekoliko mjeseci nakon što se javnost ponadala da je bar jedna afera koliko-toliko okončana po zakonima i redu. Banjalučka Gradska uprava u septembru prošle godine pripremila je kompletnu projektno-tehničku dokumentaciju za gradnju, a javnu nabavku sproveo, niko drugi do Nenad Nešić, direktor “Puteva RS”. S ovim javnim preduzećem gradske vlasti potpisale su “sporazum o realizaciji projekta”.
Kako je u Banjaluci gradio Mišković
Ipak, nije sve ovako glatko teklo 2017. godine, bar dok nije otkriveno da zakoni poznaju “jednake i jednakije”. Polovinom decembra te godine spoznalo se da je Miroslav Mišković ipak povlašten kada je u pitanju Zakon o uređenju prostora i građenja Republike Srpske. Sve što je prekaljeni neimar u to vrijeme imao bila je dozvola za izvođenje pripremnih radova (do nulte kote) izdata 4. avgusta iste godine. Pripremne radove odavno je završio, a onda pod njih zaveo i dva sprata. Nelegalna!
Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić priznala je da “Delta planet” niče nelegalno, jer je zahtjev za izdavanje dozvole, podnesen 14. septembra, odbijen pošto Miškovićeva dokumentacija nije bila kompletna. Ministarstvo je zatražilo dopunu, ali se nikome nije žurilo. Niti je Golićeva reagovala na Miškovićevu nonšalantnost niti se Mišković meškoljio!
Sve ovo sa prozora Administrativnog centra Vlade RS pratili su i republički građevinski inspektori “iznenađeni” činjenicom da objakat od 62.000 kvadratnih metara nelegalno ide pod oblake. Prekonstrolisali su dokumentaciju i vidjeli da ona nije u skladu sa stanjem na terenu.
Pod pritiskom medija donijeli su rješenje o rušenju dvije etaže, a onda firma “Delta Real Estate” za cijelih deset prednovogodišnjih dana uspijeva da prikupi kompletnu dokumentaciju i predaje ministarstvu Srebrenke Golić, koje ekpresno izdaje dozvolu. Mišković tada u gradsku kasu uplaćuje rentu tešku 2,6 miliona KM.
„Nikakve povlastice ova firma nije tražila. Na osnovu ranije odluke, investitori kada uplate komplatan iznos, imaju umanjenje iznosa od 30 odsto. Kada se sve sabere, grad će od ovog objekta imati 4,9 miliona KM. Građevinska dozvola koju ima ‘Delta Real Estate’ sada važi do kraja gradnje“, kazali su tada Gradskoj upravi.
Za nelegalnu gradnju početkom 2018. godine kontroverzni biznismen nagrađen je i od Inpektorata RS – izrečena mu je smiješna kazna od 5.500 KM, a inspektor je poništio svoje rješenje o rušenju izdato 26. decembra 2017. godine.
Sve vrijeme u “Delta Real Estateu” su tvrdili da prate procedure i propise BiH i RS, u roku prilažu sve neophodne dokumente i “ažurno odgovaraju na povratne informacije nadležnih institucija”.
Preko Laktaša do državnog zemljišta u Banjaluci
Inače, „ova firma, kako je banjalučki portal CAPITAL.ba pisao polovinom 2016. godine, platila je laktaškoj firmi „Lakting“ 7,5 miliona KM za zemljište u Banjaluci na kojem se gradi šoping mol vrijedan oko 60 miliona evra. Iako je ovo bilo državno zemljište na koje je prethodni vlasnik imao samo pravo korištenja, „Delta“ je uspjela da se u Geodetskoj upravi RS upiše kao vlasnik i pored protivljenja grada Banjaluka i Pravobranilaštva RS.
Firma “Mikon Lakting“, koja je prodala plac Miškoviću, imala je samo pravo korišćenja neizgrađenog gradskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji na Banjalučkom polju i to na upitan način. Nezvanično, „Lakting“, kao firma koja je prije privatizacije bila u 100 odstotnom vlasništvu opštine Laktaši, izgradila je zgradu u centru Laktaša.
„U toj zgradi su Vojsci RS dali devet stanova, a zauzvrat od nje su dobili više od četiri hektara gradskog zemljišta u Banjaluci. Grad Banjaluka je osporio zamjenu, navodeći da se zemljište ne može prenijeti na pravno lice, već isključivo na grad. Kompromis je pronađen odlukom da ‘Lakting’ ima privremeno pravo korišćenja (ne i vlasništva), ali i to pravo samo do trenutka privođenja stvarnoj namjeni, nakon čega se ono mora vratiti gradu“, rekao je tada izvor CAPITAL-a.
Nekoliko godina kasnije, usvajanje diskutabilnog Zakona o stvarnim pravima RS koji omogućava da se pravo korišćenja pretvori u pravo vlasništva, firmi „Lakting“ koja je već postala potpuno privatna, otvara se jedinstvena prilika da zaradi 7,5 miliona KM.
Privremeno pravo korišćenja pretvara se u pravo vlasništva.
Pravosnažnom presudom iz maja 2016. godine Okružni sud u Banjaluci odbio je tužbu Pravobranilaštva RS za poništenje rješenja Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS kojim je „Delti“ omogućeno da pretvori pravo korišćenja nad tim zemljištem u pravo vlasništva.
Tim rješenjem „Delta Real Estate“ je omogućeno da se upiše kao vlasnik zemljišta u banjalučkom naselju Borik, koje je bilo u društvenoj svojini, a na kojem je ona imala pravo korišćenja.
Kamen temeljac u junu 2017. godine položio je tada predsjednik RS Milorad Dodik,uz prisustvo gradonačenika Banjaluke Igora Radojičića.
Žana Gauk