Samo postojanje Savjeta, njegovo djelovanje i nadležnosti, nikada do kraja nisu razjašnjeni. Već prilikom inicijative za njegovo formiranje 2014. digla se velika prašina. Kako tada, tako ni danas, ostalo je nejasno da li je osnovni zadatak savjeta “zaštita ustavnog poretka”, ili lov na neistomišljenike..
Republiku Srpsku posljednjih dana ponovo je uzdrmala vijest da vlast predvođena SNSD-om pravi spisak nepodobnih, takozvanu crnu listu. Iako autentičan spisak nije javno objavljen, “procurila” su i imena koja se navodno na njemu nalaze, među kojima su uglavnom opozicioni političari, ali i neki novinari i aktivisti.
Kako je već objavljeno u medijima, na novoj “crnoj listi” su: Mirko Šarović, Dragan Mektić, Vukota Govedarica, Branislav Borenović, Mladen Bosić, predstavnici TI BiH, novinari koji kritikuju vlast, Davor Dragičević i grupa Pravda za Davida, te poslanici Nebojša Vukanović, Jelena Trivić i Draško Stanivuković.
LOV NA VJEŠTICE
Kreator i ove liste je, kako se navodi, Savjet za zaštitu ustavnog poretka RS, iako je prvi čovjek Savjeta Siniša Karan odbacio navode da ona postoji.
“Apsolutne su neistine da postoje spiskovi političkih neistomišljenika. Savjet se nije, niti će se baviti ovakvim stvarima”, istakao je Karan.
Ipak, njegove tvrdnje nisu uvjerile one za koje se špekuliše da su već odavno na raznim crnim listama. I to ne samo njih, nego ni dobar dio javnosti, jer osim kategoričnih tvrdnji da je “Savjet formiran kao stručno i savjetodavno tijelo predsjednika RS za razmatranje pitanja od značaja za ustavni poredak RS i ostvarivanje njegove zaštite”, još nikada nije konkretno navedeno KO je ugrozio ustavni poredak RS, a još manje da je neko zakonski optužen ili da je odgovarao za tako ozbiljno krivično djelo.
“Porazno je što za ovaj prljavi posao režim koristi institucije RS. Cilj je prijetnjama i strahom neutralisati sve one koji govore istinu i ne žele da se povinuju”, ocijenio je predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.
Samo postojanje ovog savjeta, njegovo djelovanje i nadležnosti, nikada do kraja nisu razjašnjeni. Već prilikom inicijative za njegovo formiranje 2014. godine digla se velika prašina. Kako tada, tako ni danas, ostalo je nejasno da li je osnovni zadatak savjeta “zaštita ustavnog poretka” (od koga i na koji način?), ili lov na neistomišljenike?
Siniša Karan, predsjednik Savjeta, Dodikov čovjek od povjerenja
Prema nekim informacijama, Savjet djeluje u četiri pravca, a prvi aspekt je obaveštajni; prikupljaju se podaci o svima koji su označeni kao neprijatelji vlasti. Drugi aspekt djelovanja je operativni i on priprema i organizuje akcije protiv označenih neprijatelja. Treći je represivni i podrazumijeva akcije protiv nepodobnih, a četvrti je medijski i u okviru njega se fabrikuju i produkuju (dez)informacije o osobama označenim kao mogućim neprijateljima režima.
Još tada, u izbornoj 2014. godini, lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je tada obavljao funkciju predsjednika RS, nedvosmisleno je obznanio da postoji “prijetnja”, ali nije pojasnio i od koga.
“Radi se o tome da je ustavni poredak RS značajno napadnut, prije svega od raznih inicijativa koje dolaze izvan RS, i da mora da postoji tijelo koje bi moglo da razumije i na strateškom nivou sagleda te razne zahtjeve i da se strateški odnosi prema njima”, kazao je tada Dodik, te se nadovezao da je “bilo onih koji su vrbovani za različite interese stranaca, pa čak i “bošnjačke stranke” u Sarajevu i kao Srbi radili mimo interesa i zahtjeva RS”.
STRANAČKA ZLOUPOTREBA VLASTI
Ni ove svoje tvrdnje Dodik nikada nije potkrijepio bilo kakvim dokazima.
I tada je vlast u RS tvrdila da djelovanje ovakvog savjeta nije usmjereno na “odstrel nekoga” i da ne podrazumijeva “lov na političke neistomišljenike”. Sve do nove izborne godine.
U jesen 2016. lider SNSD-a je bio nešto konkretniji. Na “pobjedničkim skupu SNSD-a na lokalnim izborima 2016”, 30. oktobra te godine u Banja Luci, Dodik je održao govor kandidatima koji su na lokalnim izborima osvojili načelničke, gradonačelničke i odborničke pozicije, u kome je eksplicitno kazao:
“Ići ćemo na pomoć opštinama gdje smo dobili izbore sa koalicionim partnerima. U opštinama gdje nismo dobili, pomoći ćemo naše organizacije, ali nećemo pomagati opštinama, odmah da znate. Prvi put ćemo uraditi tu vrstu priče. U te opštine će ministri i ostali dolaziti samo u naše organizacije..”
Burna reakcija tadašnjeg opozicionog Saveza za promjene, zbog otvorene najave stranačke zloupotrebe organa vlasti, ubrzo je iz SNSD-a ocijenjena kao neosnovana i reakcija “frustiranih izbornih gubitnika”.
Ali audio i video zapisi trpe sve, pa tako i vjerodostojnost izrečenog.
A tog 30. oktobra, Dodik je izvorno rekao:
“SNSD će u narednim mjesecima napraviti svoju ‘Crnu knjigu’ u koju će biti upisani svi oni koji su, bilo kada, SNSD-u na bilo koji način napravili štetu. A pogotovo oni koji su bili u SNSD-u, dobili mandat na imenu SNSD-a i onda se priklonili drugim političkim organizacijama. To će značiti da ćemo, putem naših organa i naših ljudi u institucijama vlasti, voditi računa o tim imenima. I to moramo da uradimo”.
Tačno dvije godine kasnije, postojanje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka je ozvaničeno objavom odluke o imenovanju članova tog tijela u Službenom glasniku RS 16. novembra 2018.
Da lista “unutrašnjih neprijatelja” Republike Srpske (po mjeri SNSD-a i njima bliskih ljudi) nije samo viralni fenomen, nego i stvarni dokument na kojima su konkretna imena, javnost se imala priliku da se uvjeri kada je na zvaničnoj stranici SNSD-a u PDF izdanju objavljena knjiga kontroverznog Stefana Karganovića Kako se priprema puč – tehnologija obojenih revolucija.
PREVARANT ZARADIO – I POBJEGAO
U knjizi je objavljen spisak organizacija sa navodnim “zadatkom da budu u pripravnosti da bi se na mig inostranih naredbodavaca uključile u podsticanje nereda i podrivanje ustavnog poretka”.
Na tom spisku su se, između ostalih, našli Transparency International u BiH, Helsinški parlament Banja Luka, Buka, GEA centar za istraživanja i studije, nekoliko grupa na društvenim mrežama, ali i analitičari kao što su Tanja Topić, Svetlana Cenić, Damir Miljević i Aleksa Milojević.
Protiv Karganovića, samozvanog grofa i “prevaranta međunarodnih razmjera”, kako ga je svojevremeno prozvao Dragan Čavić (prije nego što će postati karika u vlasti), neke organizacije i osobe sa spiska su podnijele krivičnu prijavu. Osim toga, izvještaj protiv njega je podnio i MUP RS zbog utaje poreza i doprinosa na štetu budžeta RS, što dovoljno govori u prilog kredibilnosti ovog “autora”.
Stefan Karganović, prevarant koji je ljudima stavio mete na čelo, danas bjegunac od pravde
Ipak, ne treba se zavaravati da su – crne liste, spiskovi nepodobnih, podjele na patriote i izdajnike, proizvod “genijalnosti” Karganovićevog, Dodikovog ili inog uma.
U svojoj knjizi 20 srpskih podjela, Dušan Kovačević vrlo slikovito opisuje ovakvu podjelu koja se događa odvajkada, a čije se inačice, otprilike svake dvije godine, kreiraju i u RS.
Kada za nekoga ne postoji ništa konkretno optužujuće, ništa kompromitujuće, ništa materijalno dokazivo, a dotičnog valja ocrniti, uhapsiti ili za glavu skratiti, najjednostavnija i najsigurnija optužba i osuda (bez suda) je – Izdajnik. Šta je taj i taj? Izdajnik! Šta je i koga je izdao? Zemlju, narod, istoriju, tradiciju, vjeru… Dosta. Dovoljno..”
Inforadar.ba
