TUŽILAŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, podnosi se :
 |
KRIVIČNA PRIJAVA ZA NAPAD NA USTAVNI POREDAK I TERORIZAM |
I VIŠE DRUGIH KRIVIČNIH DJELA PROTIV VIŠE LICA
Vezano za KRIVIČNI ZAKON BIH, članovi “Terorizam”
(1) Ko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da što izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznit će kaznom zatvora najmanje pet godina. (2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje osam godina. (3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (4) Ko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni prepreku ili preduzme neku drugu radnju kojom stvori uslove za izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (5) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju: a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt; b) napad na fizički integritet osobe; c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja druge osobe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca; d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture uključujući informacioni sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete; e) otmica zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prevoz roba; f) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala; g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursomu s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tačke a. do h. ovog stava.
Napad na ustavni poredak
Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Zločini protiv čovječnosti
(1) Ko, kao dio širokog ili sistematičnog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog stanovništva, znajući za takav napad, učini koje od ovih djela: a) lišenje druge osobe života (ubistvo); b) istrebljenje; c) odvođenje u ropstvo, d) deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva; e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava; f) mučenje; g) prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednačenu seksualnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnoću, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog seksualnog nasilja; h) progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaćena kao nedopustiva po međunarodnom pravu, u vezi s bilo kojim krivičnim djelom iz ovog stava ovog člana, bilo kojim krivičnim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo kojim krivičnim djelom u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine; i) prisilni nestanak osoba; j) zločin aparthejda; k) druga nečovječna djela slične prirode, učinjena u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) U smislu stava 1. ovog člana sljedeći pojmovi imaju ovo značenje: a) Napad usmjeren bilo protiv kojeg civilnog stanovništva jest ponašanje koje uključuje višestruko činjenje djela iz stava 1. ovog člana bilo protiv kojeg civilnog stanovništva na osnovi ili u cilju državne politike ili politike neke organizacije da se učini takav napad. b) Istrebljenje uključuje namjerno nametanje takvih životnih uvjeta, a posebno uskraćivanje pristupa hrani i lijekovima, koji mogu posljedovati uništenjem dijela stanovništva. c) Odvođenje u ropstvo jest vršenje nad osobom bilo kojeg ili svih ovlašćenja inače vezanih za pravo svojine, uključujući vršenje takvog ovlašćenja pri trgovanju ljudima, posebno ženama i djecom. d) Deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva jest prisilno iseljenje osoba s teritorije na kojoj su zakonito prisutne protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova dopuštenih po međunarodnom pravu. e) Mučenje jest namjerno nanošenje snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje osobi zadržanoj od strane počinioca ili pod nadzorom počinioc, izuzimajući bol ili patnju koja je posljedica isključivo izvršenja zakonitih sankcija. f) Prisilna trudnoća jest nezakonito zatočeništvo žene kojoj je prisilno prouzrokovana trudnoća, s namjerom da se utiče na etnički sastav bilo kojeg stanovništva ili da se učine druge teške povrede međunarodnog prava. g) Progon jest namjerno i teško, međunarodnom pravu suprotno uskraćivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici. h) Prisilni nestanak osoba jest hapšenje, pritvaranje ili otimanje osoba, od strane ili s dopuštenjem, podrškom ili pristankom države ili političke organizacije, uz odbijanje da se prizna takvo lišenje slobode ili da se pruži informacija o sudbini ili o mjestu gdje se nalaze takve osobe, s namjerom da se uklone od zaštite zakona na duže vrijeme. i) Zločin aparthejda su nečovječne radnje slične prirode radnjama iz stava 1. ovog člana, učinjene u kontekstu institucionaliziranog režima sistematskog potlačivanja i dominacije jedne rasne skupine nad bilo kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama ljudi, učinjene s namjerom održavanja takvog režima.
Zloupotreba položaja ili ovlaštenja
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svog službenog ovlaštenja ili ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
I VIŠE DRUGIH KRIVIČNIH DJELA…
Odredbe koje su bliže vezane za izvršena krivična djela, istaknute su podebljanim slovima a detalji su u obrazloženju.
OBRAZLOŽENJE
Napominjem da sam u prethodnom periodu, napisao i poslao Tužilaštvu Bosne i Hercegovine više krivičnih prijava, među kojima i neke čija je tema vezana za kršenje ustava i ljudskih prava garantovanih zakonom sa izgovorom “borbe” ili “rata” kako neki vole da kažu protiv `nevidljivog neprijatelja` odnosno takozvanog virusa.
Neću ponavljati argumente ranije iznosene nego ću skrenuti pažnju ne samo tužilaštvu, nego i svim građanima da je prvo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 22.12.2020. (120. sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine) donio odluku po podnesenoj apelaciji AP 3683/20, da su naredbe i mjere obaveznog nošenja maski i zabranama kretenja, nezakonite, odnosno predstavljaju kršenja garantovanih prava i sloboda iz Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Istina je da u posljednjem periodu na teritoriji Republike Srpske, nisu izričito donošene naredbe o zabrani kretanja, odnosno takozvanom policijskom času, kao ni o obaveznom nošenju maske ali u praksi ta odluka o nošenju maski nikada nije povučena, nego se uporno održava, napisi o obaveznom korištenju maski su i dalje bukvalno na svim ulaznim vratima javnih objekata, iako je prošlo 130 dana od odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine a svi organi su imali rok od 30 dana da primijene tu odluku.
Sa druge strane u Federaciji Bosne i Hercegovine se uopšte nisu obazirali na pomenutu odluku Ustavnog suda, te su nastavili sa terorističkim aktivnostima, što je kulminiralo opše poznatim slučajem, kada su dva policajca i mogu reći dva zlikovca u uniformama, napali građanima pred ulazom u zgradu, te ga maltretirali, šamarali i udarali rukama i nogama a sve smo mogli vidjeti i na video snimcima, (Policajci pretukli mladića – iživljavali se nad momkom jer je kršio epidemiološke mere) odnosno čitati u medijima.
Izvinjenje komande policije nakon tog događaja, bljutavo je i suvoparno i očito je i uslijedilo, samo zbog toga što je postojao video snimak a najvažnije od svega je to da takozvani službenici policije zasigurno ne bi primjenjivali ovakve gestapovske metode da na to nisu instruirani od svojih komandi. Gledao sam u više filmova i serija scene tretmana okupacionih i kvislinških trupa, raznih tajnih policija i slično i mogu reći da su pokazivali veće manire i profesionalnost od ovih današnjih, kako ih neki zovu “korona fašista”.
Krajnje je vrijeme da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim ovlaštenjima i obavezama, zaustavi ovo samovlašće, bahatost i terorističke napade na građane, jer u suprotnom može doći do izuzetno teških posljedica i krvoprolića s obzirom da građani imaju puno pravo da brane svoja garantovana prava, zdravlje i život od napada hordi zločinaca u uniformama, instruisanih od još većih zločinaca iz komandi i fotelja “križnih štabova” koji izvršavaju naloge svojih šefova iz inostranstva.
PRILOZI
120. sjednica Velikog vijeća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
|
Zdenko Bajo
|
