Bosna i Hercegovina umjesto pravosuđa ima duboko korumpiran sistem, kazao je advokat Ifet Feraget članovima istražne parlamentarne komisije, sa posebnim osvrtom na slučajeve “Memić” i “Dragičević”…
Svoje ocjene o bh. pravosuđu pred privremenom komisijom koje se bavi utvrđivajem stanja u pravosudnim institucijama, iznio je i profesor Edin Šarčević.
Uskoro će hiljadu dana od misteriozne smrti Davida Dragičevića koja se istražuje kao ubistvo, ali još uvijek bez tužilačke odluke. Tijelo mladića pronađeno je 24. marta 2018. godine. Slučaj mora preuzeti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, rekao je advokat Ifet Feraget svjedočeći pred istražnom komisijom.
“Tužilaštvo BiH je po mom mišljenju moralo preuzeti slučaj David Dragičević kao što je preuzelo i slučaj Dženan Memić. Ja sam plasirao onu sintagmu – istraga o istrazi. Dakle, istraga o istrazi ova dva slučaja nas vodi do ubica. Onaj ko svjesno zataškava jedno ubistvo neistraživanjem odgovarajućih okolnosti – on će nam na kraju reći – zašto to radi, ko ga je natjerao, ko mu je platio”, smatra Feraget, advokat porodica Memić i Dragičević.
“Mene je naprosto strah od svega ovoga što sam čula zbog toga što se ona zaista pitamo – u kakvom to sistemu živimo i koje to sile upravljaju, prije svega, tužilaštvom. Da li je na snazi represija?! Meni se čini da jeste. Možda je ona izraženija u Republici Srpskoj jer vidimo da se direktno progone ljudi koji su protestovali, u Federaciji BiH je možda nešto prikrivenije – ali sigurno je ima. I da li zaista politički subjekti vode sve konce?”, pita Mirjana Marinković-Lepić, član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
O uticaju politike i političkoj kontroli pravosuđa, između ostalog, u svom svjedočenju govorio je i profesor Edin Šarčević. Kazao je da je bilo više crvenih alarma koji su trebali ubrzati promjene. Osvrnuo se i na sadržaj mailova Biljane Simeunović, nedavno izabrane članice Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, u kojima se navodi da joj je nuđeno da odustane od kandidature u zamjenu za poziciju glavne tužiteljke Okružnog tužilaštva u Bijeljini.
“Prije toga je ona obznanila ponude koje upućuju na nedopuštenu pravnu trgovinu i na trgovinu utjecajima. Te ponude su očigledno došle i iz krugova VSTV-a. Idealna je prilika da se na bazi tog konkretnog slučaja konačno otkrije – ko, kakvim metodama i u kojoj mjeri utječe na aranžiranje odgovarajućih pozicija u bh. pravosuđu. Sasvim sigurno – tu može biti elemenata i krivičnog djela. Očekivao sam da će se bilo ko iz pravosuđa ili internacionalnih organizacija ili čak iz Evropske unije javiti i insistirati da se njene izjave do kraja raščiste”, kaže Šarčević, profesor Pravnog fakulteta u Lajpcigu.
“Ono što mene posebno zabrinjava, to je da smo na današnjim svjedočenjima od oba svjedoka čuli da je situacija toliko crna da nisu sigurni koliko je to moguće popraviti, ali da još uvijek postoji neka nada. Ponosan sam što su oba svjedoka rekla da je veliku nadu probudilo postojanje ove komisije”, ističe Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Pred Komisijom bi se 8. oktobra trebao pojaviti predsjednik Suda Bosne i Hercegovine, a i dalje nema potvrde kada je u pitanju datum svjedočenja glavne tužiteljke državnog Tužilaštva.
Slobodna-bosna.ba
